PREDGOVOR

I UVOD: Uloga za povijest

II Put ka normalnoj znanosti

III Priroda normalne znanosti

IV Normalna znanost kao rješavanje zagonetki

V Prioritet paradigmi

VI Nepravilnosti i pojava znanstvenih otkrića

VII Kriza i nastajanje znanstvenih teorija

VIII Odgovor na krizu

IX Priroda i nužnost znanstvenih revolucija

X Revolucije kao promjene poimanja svijeta

XI Nevidljivost revolucija

XII Razrješavanje revolucija

XIII Napredak kroz revolucije

POSTSCRIPT - 1969.

POGOVOR (Vjekoslav Afrić)

Struktura znanstvenih revolucija najznačajnije je i najutjecajnije djelo Thomasa Samuela Kuhna te jedno od referentnijih djela u filozofiji i povijesti znanosti. Kuhn ovdje uvodi posve novo poimanje razvoja znanosti - povijest znanosti, prema njemu, nije tek akomulacija znanja, već niz smjena PARADIGMI, "viđenja svijeta" koji definiraju istraživačke tradicije pojedinih znanstvenih zajednica.

O Kuhnovim nalazima u djelu Struktura znanstvenih revolucija, posebno najznačajnijem pojmu kojeg uvodi, pojmu paradigme, te novini u poimanju strukture promjena u znanosti, desetljećima raspravljaju te ih kritiziraju, osporavaju i dorađuju brojni epistemolozi, povjesničari, filozofi i sociolozi znanosti, kulturolozi te drugi znanstvenici. Široke mogućnosti primjene Kuhnove analize ovaj klasik dvadesetog stoljeća čine nezaobilaznom literaturom ne samo za znanstvenike i one kojima je znanost područje njihova zanimanja, nego i za najširu kulturnu javnost.

Thomas Samuel Kuhn (1922-1996), američki fizičar, filozof i povjesničar znanosti. Osim Strukture znanstvenih revolucija (The Structure of Scientific Revolutions, 1962) koje je njegovo najpoznatije djelo, autor je brojnih članaka te knjiga The Copernican Revolution (1957), The Essential Tension (1977), Black Body Theory and the Quantum Discontinuity (1978) i The Road Since structure: Philosophical Essays 1970-1993 (2000).