Tragali smo za strukturnim obrascima koji su se uvijek iznova ponavljali u spomenutim primjerima. Koristeći analogiju iz biologije nazvali smo ih "genima" kako bismo olakšali razumijevanje. Međutim, ako vam se naziv ne sviđa te ako ne volite analogije i metafore, slobodno nastavite koristiti uobičajeni naziv "strukturni obrasci". S ponosom, dakle, mogu konstatirati kako smo u različitim situacijama tijekom istraživanja otkrili devetnaest uzoraka ili genoma.

Tako smo, primjerice, u zajednici koja je razvila Linux open source operativni sustav naišli na strukturni obrazac kojeg smo nazvali "mnoštvo” (engl. crowd) zato što je potpuno otvoren tako da svatko može pridonijeti novim inovativnim modulima Linux sustava. Osim toga, navedena zajednica također utjelovljuje tzv. "hijerarhijski strukturni obrazac" odnosno genom zato što Linus Torvalds i nekolicina njegovih bliskih suradnika odlučuju - u suštini hijerarhijski - koje će module uključiti u novu inačicu sustava. Tako dakle izgleda genom projekta kolektivne inteligencije.

Osim toga bavimo se i novim vrstama kolektivne inteligencije. Osobno najviše vremena posvećujem projektu koji se bavi klimatskim promjenama. Tijekom vremena izgradili smo kvalitetnu on-line platformu koju trenutačno koristi 4.000 ljudi kako bi predlagali rješenja iz te domene. Platformu, koja operativno funkcionira već niz godina spajajući mnoštvo pojedinaca koji surađuju na kontinuiranom unaprjeđenju sugestija, nazivamo Climate CoLab. Ponosni smo što posljednjih godina pobjednici našega godišnjeg natjecanja svoje ideje predstavljaju na UN konferencijama u New Yorku te na Capitol Hillu u Washingtonu.

Sljedeći interesantni projekt odnosi se na pokušaj mjerenja kolektivne inteligencije. Ako smatramo da je neki fenomen važan, a u našem je slučaju doista tako, izmjeriti ga na neki način sigurno je lijepo i korisno. Stoga smo posegnuli za statističkim pristupom nalik onome koji se koristi za mjerenje individualne inteligencije te smo ga pokušali prilagoditi mjerenju inteligencije grupe. Tako smo vremenom otkrili da postoji stanoviti statistički čimbenik - isto kao na razini pojedinca - koji kvalitetno predviđa uspješnost tima u nošenju sa širokim spektrom različitih problema.

U svezi s time posebno je intrigantan nalaz do kojeg smo došli tijekom istraživanja. Naime, iako smo očekivali da se taj statistički čimbenik pojavi u obliku pojedinačne inteligencije članova grupe, otkrili smo kako je prosječna i maksimalna inteligencija pojedinaca tek sporadično korelirana s inteligencijom grupe kao cjeline. Dakle, korelacija postoji, ali ne onog intenziteta koji se očekivao.

Ako kolektivna inteligencija nije toliko povezana s inteligencijom pojedinaca koje smo okupili u nekoj grupi kako bismo je učinili "inteligentnom", o čemu je onda riječ? Tragali smo za brojnim čimbenicima za koje smo smatrali da značajno utječu na inteligenciju grupe, poput psihološke sigurnosti u grupi, identiteta članova i slično. Pa ipak, na koncu se ispostavilo kako svi ti čimbenici - na koje smo intuitivno ciljali - uglavnom nisu bitni. Istraživanjem smo došli do neočekivanih rezultata, do tri čimbenika koji su snažno korelirali s kolektivnom inteligencijom grupe:
- socijalna senzibilnost članova grupe,
- komunikacijska ravnopravnost,
- udio žena u grupi.