Štoviše, jedan od najbolje dokazanih, te istovremeno iznenađujućih nalaza znanosti psihologije odnosi se na činjenicu kako doista postoji jedinstveni čimbenik - kojeg nazivamo "inteligencija" - koji snažno korelira s individualnim performansama u širokom rasponu djelovanja. Iako u engleskom jeziku egzistiraju razne interpretacije tog pojma, ona najvažnija "inteligenciju" poistovjećuje s osobom koja se "…kvalitetno i učinkovito nosi sa širokim spektrom mentalnih izazova, koja brzo uči i brzo se prilagođava novonastalim situacijama te koja kvalitetno i učinkovito obavlja cijeli niz specifičnih zadataka".

Dakle, najinteligentnija osoba nije ona koja najbolje obavlja bilo koji specifični zadatak, već ona koja se najbolje nosi s novim izazovima i situacijama. Riječ je također o definiciji koju smo koristili pojašnjavajući inteligenciju na razini grupe prema kojoj se za grupu kaže da je inteligentna onda kada je sposobna nositi se kvalitetno i učinkovito s cijelim spektrom različitih izazova. To je, zapravo, najvažnija karakteristika koju tražimo.

Istraživanjem smo obuhvatili dvjestotinjak skupina sačinjenih od dva do pet članova koji su kao grupa u laboratoriju radili na pet do deset zadataka. Količina dodijeljenih zadataka ovisila je o specifičnim uvjetima, a sadržaj zadataka ogledao se, primjerice, u brainstormingu o tome na koje se sve načine može koristiti cigla, ili u rješavanju zadataka IQ testa timski, a ne pojedinačno.

Druga skupina zadataka ogledala se u planiranju šoping ture pod različitim ograničenjima te u izgradnji kuće od Lego kockica prema kompliciranom setu pravila. Nakon što su grupe obavile različite zadatke, te nakon što smo doveli u korelaciju zadatke s različitim grupama, uspjeli smo definirati pondere rezultata različitih zadataka koji su najbolje predviđali kako će se grupa ponašati u odnosu na cjelokupni spektar dodijeljenih zadataka.

Operativna definicija kolektivne inteligencije grupe zapravo je ponderirani prosjek njihovih rezultata na svim zadacima. Dakle, riječ je o pristupu kojim se predviđa koliko će kvalitetno funkcionirati na širokom spektru zadataka.

Projekt mjerenja kolektivne inteligencije koji sam upravo opisao odrađen je u suradnji s istraživačima drugih institucija, prije svega s Anitom Woollay sa sveučilišta Carnegie Mellon te s Crisom Chabrisom sa sveučilišta Union College. Koristim priliku da im se iskreno zahvalim na pomoći.

Suštinski gledano, nositelj projekta posebni je odjel MIT-ja naziva MIT Center for Collective Intelligence koji je pod mojim vodstvom. Centar je smješten na Sloan School of Management te okuplja predavače i istraživače drugih MIT-ovih katedri i odjela poput MediaLaba, Brain and Cognitive Science odjela, Computer Science i AI laboratorija. Osim profesora, predavača i istraživača, članovi centra su studenti, magistranti, doktorandi i postdoktorandi različitih disciplina koje nastojimo integrirati u cjelinu kako bismo dobili multiperspektivni sustav s osnovnom svrhom odgovaranja na ključna pitanja:
- što je to "kolektivna inteligencija"?
- kako se može mjeriti?
- kako je možemo bolje razumjeti?
- kako je možemo stvoriti (potaknuti)?