Partneri
Tema mjeseca: qLife No.44: KLASICI VII
Članak: Od mehanicisti�kog do sustavnog razmi�ljanja, Russell L. Ackoff
Od mehanicisti�kog do sustavnog razmi�ljanja
Russell L. Ackoff Russell L. Ackoff, doktor znanosti, profesor emeritus na uglednoj poslovnoj školi Wharton, jedan je od vode�ih ameri�kih stru�njaka za menad�ment. Njegova knjiga Introduction to Operations Research smatra se djelom koje je postavilo temelje na podru�ju istra�ivanja sustava i sistemskog razmišljanja. Stru�na javnost ga smatra "ocem sistemskog razmišljanja". U svojoj karijeri dr. Ackoff je sura�ivao s oko 250 kompanija i 50 vlada dr�ava širom svijeta. Autor je 23 knjige od kojih su mnoge postale svjetski bestseleri: Redesigning the Future, The Art of Problem Solving, Creating the Corporate Future, Revitalizing Western Economies.
CIJELI TEKST
Zašto je stru�na javnost iznenada toliko zainteresirana za sustave? Zašto je pitanje kvalitete u posljednje vrijeme postalo toliko va�no? Zašto su koncepcije „organizacijskog u�enja“ (engl. learning organization) i „rein�enjeringa procesa“ (engl. BPI - Business Process Reengineering) potaknule toliki interes? Zašto se sve to doga�a baš sada? Navedene koncepcije nisu nove – znanost ih poznaje ve� neko vrijeme. „Kupci/potroša�i koji imaju nekakva o�ekivanja“ tako�er nisu novost – oduvijek su tvrtke nastojale što više zadovoljiti njihove potrebe. Shodno tome, doista se name�e pitanje: „Zašto se ranije nismo toliko bavili kvalitetom proizvoda i usluga?“
Sva naša objašnjenja temelje se na odre�enim pretpostavkama koje su zapravo deducirane iz raznih teorija te iz niza drugih pretpostavki. Osim toga, svaka teorija po�iva ne nekoj drugoj, široj teoriji. Prema tome, svatko od nas ima neku svoju teoriju realnosti - na�in promatranja svijeta - pa tako govorimo o paradigmi, svjetonazoru, odnosno specifi�nom na�inu sagledavanja svijeta - koji se na njema�kom jeziku naziva „weltanschauung“.
Kao ljudska bi�a, obi�no nismo svjesni pretpostavki na kojima temeljimo vlastitu sliku svijeta. Me�utim, unato� našoj nesvijesti, pretpostavke o kojima govorim itekako postoje. Apsorbiramo ih psihološkim procesom akulturacije koji nalikuje osmozi, najviše u razdoblju odrastanja i adolescencije. A razlog zašto dijelimo odre�enu kulturu le�i upravo u tome što dijelimo sli�an svjetonazor. Paradigma, naime, predstavlja svojevrsno „vezivno tkivo“ koje povezuje kulturu i vrijednosti; paradigma obilje�ava odre�ena povijesna razdoblja odnosno vremena kojima prevladava specifi�na kultura specifi�nog sagledavanja/vi�enja stvarnosti. Kada govorimo o „promjeni povijesne ere“ zapravo govorimo o transformaciji odre�enog svjetonazora/paradigme i stvaranja nove koncepcije realnosti.
S ovim uvodnim re�enicama �elio sam ukazati na tezu koju �u vam danas prezentirati na predavanju, a ta teza glasi ovako: trenuta�no se nalazimo u ranoj fazi promjene povijesne ere. Polako, ali sigurno, prelazimo u novo povijesno razdoblje. To se, naravno, ne�e dogoditi odmah, ve� vrlo polagano. Me�utim, slobodno se mo�e zaklju�iti kako u vremenima u kojima trenuta�no �ivimo zapo�inje transformacija jednog svjetonazora u drugi. Kako bih obrazlo�io i obranio tezu, vratit �u se u prošlost i govoriti o prethodnom svjetonazoru.
Zastarjeli svjetonazori ne „umiru“ tako lako nego vrlo postupno blijede, prelaze�i polagano u novi svjetonazor. Prethodni svjetonazor zapo�eo je renesansom - periodom izme�u dviju velikih povijesnih era - srednjeg vijeka i modernih vremena. Va�nost renesanse, na�alost, pre�esto se zanemaruje. Iako više-manje svi znamo da je rije� u vremenima velikih promjena, mnogi ljudi nisu svjesni suštine spomenutih promjena.
Fundamentalne promjene u doba renesanse proizašle su iz nekoliko �injenica. Prva se odnosi na o�ekivanu prosje�nu �ivotnu dob �ovjeka koja je do renesanse iznosila samo 27 godina. U to vrijeme 40 posto novoro�en�adi nije pre�ivjelo rano djetinjstvo. �ak 95 posto ljudi cijeloga �ivota nije izašlo iz kruga od šest kilometara izvan mjesta ro�enja. Velika ve�ina �ivjela je u strašnoj oskudici i siromaštvu.
