Poticanje inovativnosti primarni je izazov lidera u svakoj organizaciji, pogotovo danas, u doba brzih promjena i kontinuiranog razvoja. Lideri u organizacijama neprestano trebaju razvijati kapacitet za kontinuirane promjene i učestale prilagodbe, uz istovremeno očuvanje identiteta i vrijednosti organizacije. Moraju, dakle, prepoznati urođenu sposobnost ljudi za prilagođavanje i stvaranje - inoviranje.
Uvijek iznova ugodno me iznenadi spoznaja da je ljudski duh nemoguće uništiti. Raduje me kada pojedinci, otpisani u njihovim organizacijama, u sebi pronađu nove izvore energije i postanu veliki inovatori jednom kada se uvjeti promijene i kada se u novoj sredini iznova osjete dobrodošlima. Moja pitanja stoga glase:
-kako prihvatiti činjenicu da je svaki čovjek potencijalni inovator?
-na koji način potaknuti urođenu ljudsku potrebu za inoviranjem?
Ljudska sposobnost inoviranja i kreiranja je univerzalna. Živi svijet ispunjen je kontinuiranim stvaranjem i beskrajnim varijacijama. Znanstvenici neprestano otkrivaju nove vrste… otkriveno ih je preko 50 milijuna a svaka od njih u stvari je uspjela inovacija. Pa ipak, za ljudsku vrstu često kažemo da je "otporna na promjene." Je li to doista istina? Jesmo li mi jedina vrsta - od njih ukupno 50 milijuna - koja se opire promjeni i koja tako ugrožava svoj opstanak? Ili su možda sve ostale vrste polazile kvalitetnije tečajeve opstanka, npr. "Inovativnošću do konkurentske prednosti?"
Ideju paradigmi, svjetonazora, odnosno uvjerenja i pretpostavki na osnovu kojih doživljavamo i objašnjavamo svijet i pojave u njemu prije mnogo godina popularizirao je Joel Baker. Tvrdio je kako je dovoljno promijeniti pogled na svijet da bi se ostvarila postignuća koja su se pod starim svjetonazorom činila nemoguća. Potpuno se slažem sa njime... i sama sam otkrila ovu očaravajuću istinu. Otkada ljude i organizacije doživljavam kao žive sustave ispunjene dinamičnom inovativnošću, uspjela sam svladati mnoge naizgled nerješive probleme. Najsnažniji primjer za prethodnu tvrdnju nalazim u procesu organizacijske transformacija... koja postaje relativno jednostavan zadatak polazimo li od pretpostavke da su ljudi, kao i sva druga živa bića, kreativni i uspješni u promjenama. Problem promjene iščezava kada ljude i organizacije počnemo promatrati kao žive sustave, a ne kao strojeve koje je moguće reprogramirati. Prihvaćanjem nove znanstvene paradigme, stvaranje organizacija uspješnih u prilagodbi i rješavanju problema, svjesnih okoline u kojoj djeluju, organizacija koje se oslanjaju na inovativni potencijal u ljudima... najednom postaje ostvarivo.
© Jossey Bass, 2001. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Jossey Bass
Prijevod i lektura: Interlang, Rijeka
Uredio: Marko Lučić
Potreba promjene "Lideri moraju stalno raditi na razvijanju kapaciteta za kontinuiranu promjenu i česte prilagodbe uz istovremeno očuvanje vlastitog identiteta i vrijednosti", tvrdi Margaret Wheatley, čemu i sami možemo svakodnevno svjedočiti, kao sudionici ili promatrači radikalnih promjena. Te promjene možemo pratiti na osobnoj i na organizacijskoj razini iako se danas ta dva polja sve