Upravljanje promjenama i strateško vo�enje
Imperativ mijenjanja i prilagodbe novim okolnostima i okru�enju, toliko je sna�an da je teško navesti ime one kompanije koja nije u odre�enoj mjeri inicirala "change management" proces, dakle proces upravljanja promjenama. Mo�emo se suglasiti da promjene u poduze�u "predstavljaju uvo�enje novih postupaka ili tehnologije radi uskla�ivanja poslovanja s dinami�nim zahtjevima poslovne okoline". (4)
Ipak, iskustva pokazuju da oko 80% svih pokušaja za uvo�enjem promjena nije uspjelo ispuniti o�ekivanja izvršnih direktora koji su ih inicirali i pokrenuli. Pa zašto onda korporacije i dalje nastavljaju investirati velik novac u ono što se - prema dosad ste�enim iskustvima - pokazalo neopravdanim i neisplativim?
Ipak se s nekoliko razumnih pojašnjenja mo�e pobli�e shvatiti daljnje i neprekidno zanimanje za programima change-managementa jer:
- pozivaju na stvarnu i neospornu potrebu za poduzimanjem promjena
- poti�u logi�ko razmišljanje
- ve�ina pokrenutih aktivnosti su nu�nost
- jednostavni su za razumijevanje i lagani za implementaciju
Pa u �emu je onda problem? Kobni nedostatak ovih programa le�i, paradoksalno ali istinito, u ovom zadnjem: njihovoj tzv. "lako�i provedbe". Mo�da su zapravo procesi change managementa suviše laki, u toj mjeri da se smatra kako se odgovornost za njihovu realizaciju, s vrha tvrtke mo�e olako delegirati na šefa ljudskih potencijala (HRM-a) ili primjerice na šefa za razvoj poslovanja.
Vjerojatno je da ve�ina napora za ostvarenjem promjena ne uspijeva upravo zato, što se lideri u tim organizacijama nisu u potpunosti uklju�ili u te procese. Spomenimo dva rijetko pozitivna primjera!
1. Dov Charney ne samo da u svojoj tvornici odje�e "American Apparel" u L.A. (SAD) osigurava dobre uvjete rada, nego on stvara i profit. Poznat je po svome izrazitom anti-sweatshop (5) stavu, poštivanjem na�ela: fair pla�e - fair trade,
2. Anita Roddick, osniva�ica (i bivša vlasnica) kozmeti�kog lanca "The Body Shop" me�u prvim je svjetskim poduzetnicama poznata po zalaganju za op�e dobro i humanost. Ona tvrdi da je tvrtka - koja ne slu�i svima: kupcima, društvu, zaposlenicima, dobavlja�ima i vlasnicima - jednostavno lišena svoga smisla. U temeljima Anitine poslovne filozofije jest o�uvanje prirode. Koristi samo prirodne sirovine, mnoge preparate ru�no joj - po svojim starim tradicionalnim recepturama - proizvode stanovnici dalekih zemalja, a tijekom procesa razvoja, novi proizvod se nikako ne smije iskušavati na �ivotinjama.
"Sve svoje dobavlja�e, zaposlenike, kupce i druge koji sudjeluju u poslu - moramo poštovati", ka�e Anita. Pravedni unutarnji odnosi zaposlenicima se jam�e posebnom poveljom. I još nešto: svi zaposlenici su ugovorom obvezani na humanitarni rad.
Proizlazi da lideri - koje obi�no krase velike ideje - ako se uporno i dosljedno ne bore za svoje zamisli sve do njihove implementacije, ne mogu o�ekivati ostvarenje rasta i operativnu izvrsnost svojih tvrtki.
Sredinom velja�e ove godine (2007.) hrvatske su novine zabilje�ile nesvakidašnji slu�aj borbe za tr�ište. Sukob umirovljenica A.B. (68) i F.G. (65) oko monopola na �išï¿½enje stubišta zgrade u Kati�evom prilazu u Zagrebu doveo je do toga da je F.G. zbog teških ozljeda morala zatra�iti pomo� u Klinici za traumatologiju. Novinsko izvješï¿½e ka�e da je oko 6 sati