ML: Obzirom da ste dugi niz godina radili u praksi kao savjetnik, mo�ete li nam pojasniti kako se "duhovnost" iskazuje u poslovnom svijetu? JH: Primarno se iskazuje u temeljnim ljudskim vrednotama koje neka organizacija zastupa (ili zanemaruje). Te su ljudske vrednote klju�ni sastojak organizacijske kulture, njene "osobnosti". Postoji pet temeljnih ljudskih vrednota: istina, ispravno ponašanje, mir (unutarnja mirno�a), ljubav (visoko uva�avanje drugih) i stav o nenasilju prema bilo kome ili bilo �emu. ML: Naslov Vaše knjige koja je u SAD-u dostigla šesteroznamenkastu tira�u i kultni status poziva �itatelje da razmotre potrebu bu�enja duhovnosti u poslovanju. Zašto mislite da je to va�no kada svi znamo da je, prema dominantnim menad�erskim teorijama, primarni cilj biznisa stvaranje profita? JH: Sla�em se s �injenicom da poslovni svijet mora zara�ivati novac. Cijeli sam �ivot proveo u svijetu biznisa, stoga vrlo dobro znam koliko profit utje�e na kvalitetu �ivota. Klju�no je da ljudi prenaglašavaju rije� primarno (iz tvoje posljednje re�enice). Mnogi poslovni lideri rije� primarno pogrešno interpretiraju kao jedino, pretpostavljaju�i kako je profit jedini cilj poslovanja. Da stvar bude još i gora, zbog te pogrešne postavke se ponašaju kao da druge vrednote ne postoje. Postaju "prljavi igra�i " i zaboravljaju na brigu o drugima. �elja za profitom se pretvara u nezasitnu pohlepu. Na�alost, neki dionici - dioni�ari i �lanovi nadzornih odbora - �esto dodatno poja�avaju tu pogrešnu koncepciju. Zara�ivanje novca postaje jedini razlog postojanja. Zaboravljaju poštenje, istinu, ljudsku ljubaznost i ispravno postupanje. �ivot im se pretvara u bezobzirno, ru�no "guranje", sve radi zarade, stjecanja imovine, mo�i i presti�a. Ironija se sastoji u tome da se mnogi od njih po�inju pitati, nakon što ostvare svoje ciljeve, zašto im je �ivot tako prazan i neuravnote�en. Istra�ivanja znanstvenika su jasno pokazala kako ovakav su�eni pristup ne daje dobre rezultate. Ne govorim samo o |
vlastitim istra�ivanjima i iskustvu, ve� o istra�ivanjima mnogih uglednih znanstvenika. Rije�ju, sva ta istra�ivanja jasno pokazuju kako su menad�eri koji vode ra�una o ljudima uspješniji od menad�era koji to ne �ine. Pored toga, istra�ivanja jasno pokazuju da su organizacije koje su u svoju kulturu usadile elemente "duhovne prirode" (npr. zadovoljstvo potroša�a, zaposlenika i dionika), daleko uspješnije od konkurenata kojima su va�ni jedino financijski pokazatelji. ML: Kod nas u Hrvatskoj prevladava mišljenje da su duhovnost i biznis dvije razli�ite, nespojive sfere �ovjekova �ivota. Nije li to tako? JH: Premda to mo�da tako izgleda, one nisu, apsolutno nisu, odvojene sfere. Problem je u tome što mi mislimo da jesu. Bez obzira koliko smo kreativni u odvajanju od vlastite duhovnosti, to jednostavno ne mo�emo u�initi. �ivot jeste duh. Poslovni �ivot nije odvojen od �ivotne sile - duha. Kako je mogu�e odvojiti sebe od svog �ivota? Pa ipak, ma koliko to suludo zvu�alo, nastavljamo �initi upravo to. Re�eno je kako se smisao �ivota nalazi na mjestu susreta svjetovnog i duhovnog. Upravo naše pseudo-odvajanje od ove istine je ono što naš �ivot �ini besmislenim. To je kao da smo nešto va�no, nešto do �ega nam je doista stalo, sami stavili izvan dohvata. ML: Sla�em se s Vama. Koji je razlog tome? Zašto je "duh" nestao iz naših organizacija? JH: Nije! Duh je tu, oduvijek je tu i bio, obavljaju�i iz sjene svoju du�nost. Zapamtite, duh je ono što nadahnjuje �ivot. Duh je ono što mi jesmo, naša istinska priroda. Duh nije nestao, nestala je naša svijest o duhu. Mi duh gušimo, potiskujemo, udaljavamo se od njega. Nastojimo ga zaboraviti - u �emu �esto i uspijevamo. No, sva ta nesvjesnost ne zna�i da je duhovnost pretvorena u prah. Oni koji pokušavaju marginalizirati va�nost duhovnih kategorija u poslovnom svijetu pla�aju cijenu u ni�oj produktivnosti, nedostatku posve�enosti, visokoj fluktuaciji zaposlenika, višim troškovima rada, apsentizmu, te ni�oj prodaji i profitu. |