qLife
No. 11, Jesen 2011.
Pojam
inovacija često se koristi u poslovnom svijetu, u smislu osnovnog preduvjeta za izlazak gospodarstva ili organizacije iz krize. Iako se općenito smatra kako je svima jasan, znanost i praksa nisu se posve usuglasili o njegovom značenju. Spominjanje inovacija često podrazumijeva
tehnološke inovacije. No, postoje i druge, tzv.
društvene inovacije, koje su još značajnije budući da obično prethode tehnološkim, a odnose se na novine u načinu razmišljanja, dizajnu, odnosima s dionicima, vođenju, poslovnim modelima i slično. Stoga najbolja generička definicija inovacija polazi od ideje
stvaralaštva te na fenomen gleda kao na svrhovite,
smislene promjene.
Sadržaj
9
Tema broja: Inovacije
Marko Lučić
13
Inovativnost: angažiranje kreativnosti svih djelatnika
Margaret Wheatley
Autorica poručuje liderima kako bi morali shvatiti da gušenjem jedinstvenih i različitih interpretacija
uništavaju sposobnost prilagodbe sustava. Osim toga, tvrdi ona, spremnost na promjene najbolje će
razviti ako potiču djelatnike na iskušavanje različitih pristupa. I tada, kada okruženje nametne potrebu za
promjenom, trebaju samo “zaroniti” u dubine vlastitog sustava gdje će u dijalogu s ljudima pronaći već
spremna rješenja.
25
MIX Manifest
Kojim je to zakonom propisana birokratiziranost, inertnost i politizacija naših organizacija i institucija? Kojim je
zakonom propisano da obespravljenost, depresivnost i dosada u njima budu obvezatni? Ako takvi dokumenti
ne postoje, što nas onda priječi u stvaranju bezgranično inventivnih, istinski inspirativnih i visoko fl eksibilnih
institucija? Ovim se pitanjem bave ugledni teoretičari i praktičari, okupljeni na projektu MIX - Management
Innovation eXchange, koji se provodi na internetskoj platformi www.managementexchange.com.
47
Inovacije novog naraštaja
William Fischer
U novom broju qLifea s posebnim zadovoljstvom vam prenosimo mudre poruke Williama Fischera, osobe
iz uskog kruga vodećih svjetskih stručnjaka na području inovacija, izrečene tijekom predavanja na ceremoniji
otvaranja Center for Innovative Learning pri IEDC-u, Poslovnoj školi Bled.
63
Intervju: Goran Vlašić
Jelena Krizmanić
Mladi hrvatski stručnjak u interesantnom razgovoru s kolegicom Jelenom Krizmanić iznosi svoja promišljanja
o fenomenu inovativnosti, inhibitorima koji priječe njegov razvoj u organizacijama, ulozi top menadžera te o
trenutnoj situaciji na tom području u Hrvatskoj.
77
Istinska sreća
Ruben Papian
U novoj rubrici naziva osobni razvoj autor Ruben Papian nam kazuje kako u svijetu stalne promjene sreća
kontinuirano dolazi i odlazi iz naših života. Iako nam se čini da je nikad nema u mjeri u kojoj bi mi to htjeli, s
nama je češće nego što mislimo, sve dok je ne zamijenimo s ugodom.
83
Proces društvenog inoviranja
Geoff Mulgan
Društvene inovacije su inovativne aktivnosti i usluge pokrenute s namjerom ispunjenja određene društvene
potrebe. Dobar dio danas uobičajenih segmenata života nekada su bile radikalne inovacije. Primjerice, iako
su prije stotinjak godina tek rijetki vjerovali da se običnom čovjeku treba dozvoliti slobodna vožnja brzim
automobilom, iako se ideja besplatnog javno-zdravstvenog sustava doimala apsurdno utopijskom, a koncept
“dječjih vrtića” revolucionarnim, u međuvremenu su spomenute ali i brojne druge društvene inovacije
pronašle put s margina u središte društvenih zbivanja.
107
Prototipiranje: kratica do inovacija
Tom Kelley
Autor teksta, predsjednik Uprave tvrtke IDEO, jedne od “najinventivnijih” svjetskih organizacija, prenosi
nam svoja oštroumna zapažanja o vrijednosti izrade prototipova u procesu osmišljavanja novih proizvoda i
usluga, te mnoštvo praktičnih primjera koji zorno pokazuju kako kreativno modeliranje pozitivno utječe na
imaginaciju.
qLife / No. 3 / Vol. III / Jesen 2011.
Uvodnik
Pojam inovacija često se koristi u poslovnom svijetu i kolokvijalnom govoru, i to u smislu osnovnog preduvjeta za izlazak gospodarstva ili organizacije iz krize. Iako se općenito smatra kako je on svima jasan, činjenica je kako znanost i praksa nisu posve suglasni o tome što on točno znači.
Zbog prevladavajućeg mehanicističkog svjetonazora koji veliča materijalno, spominjanje inovacija često podrazumijeva tehnološke inovacije, obično zaštićene patentima. No, postoje i druge, tzv. društvene inovacije, koje su još značajnije budući da obično prethode tehnološkim, a odnose se na novine u načinu razmišljanja, dizajnu, odnosima s dionicima, vođenju, poslovnim modelima i slično. Stoga najbolja generička definicija inovacija polazi od ideje stvaralaštva te na fenomen gleda kao na svrhovite, smislene promjene (G. Vlašić).
Pukim zadovoljenjem "potreba kupaca", kako se to u javnosti često misli, ne stvaraju se istinski nove vrijednosti. Da je tome tako primjer su revolucionarni proizvodi prošlosti. Jesu li kupci automobila naložili upravi Chryslera da proizvede kombi sa sklopivim sjedalima? Jesu li kupci naložili upravi Sonya da proizvede prenosivi kazetofon? Naravno da nisu! U BBC-u kao i u drugim velikim televizijskim kompanijama SAD-a smatralo se kako tržište za 24-satno prikazivanje vijesti jednostavno ne postoji. Bill Turner prvi je povezao inovacije toga vremena - malu priručnu kameru, jeftin pristup satelitskom prijenosu i činjenicu da zaposleni ljudi više ne stižu pogledati poslijepodnevne vijesti. Inovativnoj kombinaciji još je pridodao intuitivnu ideju da bi neprekidno emitiranje vijesti moglo biti interesantno. Tako su nastale iznimno uspješne inovacije: kombi, walkman i CNN koje nisu samo "odgovorile na potrebe tržišta" već su hrabro ušle u nova područja i time stvorile nove potrebe koje su kupci tek trebali prepoznati.
Na koji način se tako nešto može postići?
Prije svega kvalitetnim vođenjem. Lideri i menadžeri u Hrvatskoj i u svijetu pokušavaju odgovoriti na ključno pitanje: "Po čemu smo drukčiji od konkurenata?" kako bi osigurali dugoročnu opstojnost sustavima koje vode. Radi toga usmjeravaju svoje napore na kreiranje "posebnosti" kako bi se na tržištu razlikovali od drugih i od njih bili "kvalitetniji", "uslužniji", "ljepši", "zanimljiviji", "zabavniji" i slično. Svjesni su da ih do takvih obilježja može dovesti isključivo ljudsko stvaralaštvo.
Ljudsko stvaralaštvo se pak primarno odnosi na promjenu načina razmišljanja, odnosno mentalnih modela o stvarnosti u kojoj trenutno egzistiramo. Na prvi pogled bezazlen, proces "promjene načina razmišljanja" u temeljima inovacija izuzetno je složen i nestabilan te zahtjeva osobni razvoj lidera kako bi se osvijestili inhibirajući obrasci. Općenito se može podijeliti u dvije faze:
1. Generiranje novih ideja,
2. Prepoznavanje i implementacija novih ideja.
Generiranje novih ideja, iako se možda takvim ne čini, manje je problematično od prepoznavanja i implementacije. Ljudi su, više-manje, vrlo kreativna bića sposobna osmisliti mnoštvo kvalitetnih ideja. Neki ugledni autori, primjerice Margaret Wheatley, tvrde kako "...svaki sustav u svojim okvirima uvijek sadrži sve informacije neophodne za opstanak, rast i razvoj!"
Problem se obično javlja u drugoj faza kada bi lideri trebali prepoznati putokaze "novog usmjerenja" koji se javljaju na čudnim mjestima, u čudnim oblicima neočekivanih usmenih ili pisanih poruka i to od ljudi za koje se "nikada ne bi reklo da mogu biti kreativni". Upravo u ovom segmentu do izražaja dolazi kvaliteta svjesnosti lidera koju toliko naglašavamo budući da ona posve određuje sposobnost raspoznavanja inovacija koje "izviru negdje iz okruženja". U situacijama kada nema svjesnosti takve kvalitete, lider "putokaze" poistovjećuje sa "sporadičnim informacijama" te ih zbog toga odbacuje.
No, čak i onda kada su inovacije prepoznate, sustavi nailaze na ogromne probleme u njihovoj implementaciji, posebice ako one ne dolaze s razine top menadžmenta. Budući da implementacija zahtijeva suočavanje, a zatim preispitivanje prevladavajućeg načina razmišljanja odnosno ukorijenjenih mentalnih modela, inovacije u tom procesu (pre)često "umiru" kako bi se sustav održao u zoni svoje ugode i zadržao toliko voljeni status quo.
Iz navedenog se može zaključiti kako su problemi inoviranja mnogo češće upravljačke nego generičke prirode. Sustavi uvijek "znaju" što bi trebali činiti i u kojem bi se smjeru trebali kretati. Nažalost, zbog blokada uzrokovanih zatvorenošću i nedovoljno progresivnim promišljanjem lidera i menadžera koje se brane egom, inovacije se obično negdje izgube u bespućima rigidnih organizacijskih struktura.