9

Tema broja: Afirmativno propitivanje
Marko Lučić


13

Duhovno iskustvo umjetnosti liderstva
David Cooperrider, Frank J. Barrett

Želite li kao lider i menadžer kvalitetno obavljati svoj posao, tada se morate upitati: Koja je uloga duhovnog iskustva u humanističkim znanostima? U kojem odnosu stoje proživljena iskustva svetog i naše sposobnosti propitivanja, divljenja, čuđenja, istraživanja, otvorenosti i učenja? Što doista mislimo kada kažemo "u duhu... (propitivanja, istraživanja, vremena i slično)?"


xx

Uvod u AP
David L. Cooperrider & Diana Whitney

Ugledni autori, zaslužni za "najveću inovaciju na području organizacijskog razvoja posljednjih desetljeća" naziva afirmativno propitivanje, uvode nas, korak po korak, u tajne metode koja organizacijama širom svijeta pomaže unaprijediti performanse.


xx

Mogućnosti umjesto problema
Lindsey N. Godwin

Jeste li se ikada zapitali što je zajedničko transportnoj kompaniji vrijednoj 4 milijarde US$, telekomu s liste "500 najvećih" časopisa Fortune, jednoj od najbrže rastućih pržionica kave u svijetu i najvećem karipskom maloprodajnom lancu mješovite robe? Svi oni u svom svakodnevnom poslu usredotočeni su na pozitivno, na "ono što doista funkcionira", čime ostvaruju izuzetne poslovne rezultate.


xx

Pogreške i promašaji afirmativnog propitivanja
Ivan Miljan

Kao i uvijek u životu, istina je negdje u sredini. U tekstu Ivana Miljana, hrvatskog stručnjaka za liderstvo i organizacijski razvoj naići ćete na "drugu stranu medalje", na pogreške i promašaje koje je AP metoda do sada iskazala u praksi.


xx

Nove kompetencije lidera
Chris Laszlo, Nadya Zhexembayeva

Istina je da su nam tradicionalne sposobnosti kojima smo godinama vjerovali u poslovnom svijetu, tzv. "sposobnosti lijeve moždane polutke", još uvijek važne. Međutim, navedene sastavnice poslovnog uspjeha više nam jednostavno nisu dovoljne. Ono što nam danas treba novi je set kompetencija, primarno povezanih s desnom moždanom polutkom koja pokreće svijet umjetnosti, inovativnosti i kulturnog stvaralaštva.


xx

Liderstvo služenjem:intervju s Ivanom Parlov
Alan Žepec

Nakon završenog studija Ivana Parlov odlučila je volontirati u Tanzaniji. Potaknuta životom i djelom Majke Terezije, hrvatska profesorica se upustila u neizvjesnu afričku avanturu sa samo jednom željom: "Pomagati ljudima u potrebi, gdje god se oni nalazili". Duboko dirnuta afričkom stvarnošću, a posebno teškim životom afričke djece, s navršenih 26 godina života odlučila je sagraditi sirotište.


xx

Revolucionarni pristup strateškim promjenama
Ronald Fry, Edward H. Powley

Tekst nam pojašnjava na koji su način velike kompanije poput British Airwaysa, Avona i Roadway Expressa koristile AP pristup u procesu strateškog planiranje i koje su rezultate time postigle.


xx

AP praksa u Hrvatskoj
Jasenka Gojšić, Maša Magzan

Autorice iznose vlastita iskustva korištenja AP metode u hrvatskih organizacijama. Na kraju teksta iznose se studije slučajeve primjene AP metode u hrvatskoj podružnici Siemensa, Društvu arhitekata Zagreba, Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te na radionicama Pokretanje pozitivnih promjena.
 

Mnogi se ljudi u određenom periodu života nađu u milosti Univerzuma kada pobijede na izborima, postanu izvršnim direktorima, ministrima, direktorima sektora, dekanima, predsjednicima sportskih klubova i raznih drugih ljudskih zajednica. U želji da drugima i sebi opravdaju imenovanje, preuzimajući novu funkciju razmišljaju kako moraju "hitno identificirati probleme, kvalitetno ih analizirati te na kraju odlučiti o izboru najboljeg rješenja", poput liječnika koji pacijentu određuje terapiju. Ništa čudno. Navikli smo na stvarnost gledati kroz prizmu "problemskog svjetonazora"...

Pošto se opisani proces posve stopio s našom kolektivnom sviješću, ne opažamo kako s njime nešto suštinski nije u redu. Da je tome tako pokazuje nam vrlo jednostavna vježba, više puta isprobana u edukaciji menadžera, koja traži od sudionika da na jednom listu papira napišu obilježja najgoreg tima, a na drugom najboljeg tima u kojem su sudjelovali. Zatim ih se zamoli da "analiziraju identificirane probleme" i ponude "rješenja za njihovo ispravljanje". Rezultati su uvijek isti: uklanjanje ili ispravljanje "lošeg" ne jamči nam "dobro". Primjerice, identificiranje "loših međuljudskih odnosa" u timu malo nam govori o tome kako ćemo potaknuti strast i posvećenost. U najboljem slučaju nam pomaže stvoriti sustav koji "nije loš". A u današnjem svijetu, posebno u doba krize i nesigurnosti, sustav koji "nije loš" jednostavno nije dovoljno dobar!

Tradicionalne sposobnosti kojima smo godinama vjerovali, tzv. "sposobnosti lijeve moždane polutke", još uvijek su važne. I dalje trebamo pouzdanu analizu, precizno mjerenje i jasno planiranje. Međutim, navedeni aspekti uspjeha, sami po sebi, jednostavno više nisu dovoljni. Želimo li se uspješno nositi s kompleksnim izazovima modernog svijeta, danas nam je potreban novi set kompetencija, primarno povezanih s desnom moždanom polutkom koja pokreće svijet umjetnosti, inovativnosti i kulturnog stvaralaštva.

Afirmativno propitivanje (eng. appreciative inquiry) predvodnik je skupine novih, u svijetu sve popularnijih pristupa sustavnim promjenama koji se uspješno koristi u mnogim uglednim organizacijama javnog, profitnog i nevladinog sektora poput Ernst&Younga, Walmarta, Mc Donald'sa, British Airwaysa, Avona, U.S. Navya, Save the Children ili grada Ohia.
AP pristup otkriva nam jednu novu stvarnost tvrdeći da se propitivanje i promjene simultano dešavaju te da pitanja automatski potiču promjene, čak i ranije nego što se formalni odgovori pojave. Temelji se na pretpostavci kako svaki sustav u sebi nosi stanovite pozitivne aspekte koji su hranili njegovu životnost u razdobljima posebne efikasnosti i uspješnosti, postavljajući ih potom u središte svakodnevnih interesa. Specifičan je po tome što angažira "sustav u cjelini" na tzv. AP samitu okupljajući na trodnevnoj radionici reprezentativne predstavnike svih hijerarhijskih razina i dijelova sustava kojima pridružuje predstavnike zainteresiranih interesnih grupa (dionike) čime na jednom mjestu okuplja stotine, a ponekad i tisuće sudionika u nastojanju da se priključe na "pozitivnu jezgru", dohvate skrivenu kolektivnu mudrost, zamisle budućnost onakvom "kakva bi mogla biti" i osmisle inovacije kojima će istu ostvariti.

Zamislite sada da se u Hrvatskoj desi nešto slično. U vašoj organizaciji. Ili da nova vlada "na jednom mjestu", na višednevnom samitu okupi 900 makroekonomista, novinara, profesora, voditelja nevladinih udruga, radnika, uspješnih poduzetnika, sindikalista, menadžera, bankara, voditelja nevladinih udruga, studenata i ministara koji aktivno sudjeluju u procesu radi nacionalnih, a ne osobnih interesa, kako bi tragali za snagama i skrivenom mudrošću ovog društva te zajednički stvorili viziju Lijepe Naše kao "Kalifornije Europe", "regionalnog lidera društva znanja" ili nečeg trećeg, što već oni procijene važnim. Osjećate li energiju i posvećenost potaknutu takvim zajedništvom?

Premijer Zoran Milanović izjavio je po završetku parlamentarnih izbora: "Razgovarat ćemo... moramo se dogovoriti... moramo Hrvatsku izvući iz krize!" Pitanje je samo tko se krije iza riječi (mi) "moramo"? Vjerujem da je novom premijeru savršeno jasno kako ne smije ponoviti fatalnu pogrešku svojih prethodnika koji su pod "(mi) moramo" mislili na sebe i uski tim suradnika, izabrane od naroda zato jer "imaju odgovore na sve naše probleme". Iskreno se nadam da će se odvažiti, usprkos navikama i uvriježenim mišljenjima, na korištenje društvenih inovacija u vidu novih društvenih tehnologija te da će njima zamijeniti potrošeni model upravljanja kako bi mnoštvo sjajnih perspektiva domaćih stručnjaka ujedinio u koherentnu cjelinu i dohvatio kolektivnu mudrost nacije. Jer, jedino nas ona može odvesti u bolju budućnost.