qLife
No 20, Zima 2013.
Budući da znamo da se tijekom redovnog obrazovanja hrvatski menadžeri - čast izuzecima - nisu imali prilike susresti s klasičnim djelima znanosti liderstva i menadžmenta, odlučili smo jedan broj godišnje posvetiti
must read tekstovima koje, želite li se doista sustavno baviti ovim područjem, morate poznavati. Barem u osnovnim crtama.
Sadržaj
9
Tema broja: Klasici
Marko Lučić
13
Eksperimenti u sociološkoj domeni
Kurt Lewin
Iako je prije svega bio izvanredan znanstvenik, Kurt Lewin unaprijedio je praksu
menadžmenta, organizacijskog razvoja i poslovnog savjetovanja kao malo tko drugi.
Pamtimo ga kao genijalca u koncipiranju i implementiranju eksperimenata u sociološkoj
domeni kojima je nedvojbeno pokazao da stil liderstva i društveno ozračje
presudno utječu na produktivnost grupe.
27
Metanoičke organizacije
Charles F. Kiefer, Peter M. Senge
U ovom tekstu po prvi puta u povijesti razrađena je koncepcija metanoje, odnosno
duboke preobrazbe uma i načina razmišljanja (metanoia je grčka riječ za "obraćenje",
odnosno potpuni preokret i posvemašnju transformaciju misli, riječi i djela) u kontekstu
liderstva i menadžmenta. U trenutku objave, predložene ideje poput vizije,
stanjivanja hijerarhijskih razina, osnaživanja zaposlenika, sustavnog razmišljanja i
decentralizacije bile su i više nego avangardne.
51
Teorija sustava za profesore i menadžere
Russell Ackoff, Edwards Deming
Tijekom razgovora, dvojica velikana pojašnjavaju potrebu da lideri, menadžeri i
druge osobe koje upravljaju sustavima, odbace konvencionalni menadžerski pristup
utemeljen na analitičko-mehanicističkom načinu razmišljanja i prihvate sustavni pristup.
Budući da obrazovni sustav presudno utječe na sposobnost radne snage, neobično je
važno podučiti mlade ljude drugačijim mentalnim obrascima.
69
qCaffe: časno i nečasno liderstvo
Darko Cesar, Marko Lučić, Daniela Miljan, Ivan Miljan,
Mirna Radošević, Boris Trupčević, Igor Zlatevski
Na drugom qCaffeu razgovarali smo o samoj suštini liderstva pokušavajući odgovoriti o čemu
se tu zapravo radi, zašto se o tom fenomenu toliko priča, te je li riječ o urođenoj sposobnosti -
ako liderstvo uopće jest "sposobnost" - ili o sposobnosti koja se tijekom života razvija?
87
Liderstvo i menadžment: ima li razlike?
Abraham Zaleznik
U vrijeme kada je napisan ovaj tekst, znanost menadžmenta uglavnom se bavila
tradicionalnim temama organizacijske strukture i procesa, fokusirana na kompetencije,
kontrolu i odgovarajuću ravnotežu moći. Zeletnik je za to doba napravio radikalni iskorak
naglasivši kako takvo poimanje upravljanja isključuje ključne elemente liderstva poput
inspiracije, vizije i ljudske strasti - kategorija koje odlučujuće utječu na poslovni uspjeh.
107
Nova uloga HR menadžera
Edgar H. Schein
Autor u tekstu pojašnjava osnovne uzroke značajnih promjena HR funkcije koji se po njemu
očituju u globalizaciji, jačanju tehnološke kompleksnosti i sve većoj kulturološkoj raznolikosti.
Predlaže i nove razvojne smjerove HR struke koja bi prema njemu prije svega morala osmisliti
kvalitetnije metode, pristupe i alate kako bi učinkovitije promovirala i razvijala lidere.
Uvodnik
Poštovani čitatelji, qLife u vašim rukama poseban je iz najmanje dva razloga. Naime, prvi put nismo se odlučili obraditi neku specifičnu temu kao, primjerice, Organizacijski razvoj, Duhovnost u poslovanju ili Promjene, da nabrojim samo neke, već smo tekstove uglednih svjetskih autora okupili pod nazivom Klasici. Zašto smo se odlučili za to?
Iako kolege s fakulteta kažu da se posljednjih godina situacija malo poboljšala, međusobno često razgovaramo o tome kako se do zanimanja menadžer u Hrvatskoj dolazi interesantnim putem; obično tako da diplomirate na ekonomskom fakultetu, na kojem je menadžment tek jedan od dvadesetak kolegija. Sljedeća činjenica koja zapanjuje - promislite li dublje o tome - odnosi se na obaveznu literaturu koju studenti moraju usvojiti kako bi uspješno apsolvirali navedeni kolegij. Riječ je, doslovce, o jednom autoru - Marinu Bubleu, profesoru na Ekonomskom fakultetu u Splitu i njegova dva naslova Menadžment i Osnove menadžmenta. Uz dužno poštovanje uvaženom profesoru, iz vlastitog iskustva mogu potvrditi kako navedene publikacije u najboljem slučaju samo nagovještavaju što je to menadžment te o čemu se tu zapravo radi, ne ulazeći pritom previše u dubinu spomenutih tema.
I to je to. Dolazite li u svijet menadžmenta iz neke druge struke, primjerice, iz medicine ili prava, ne trebate pročitati čak ni to. Pokažete li se iole sposobnijim u obavljanju specijalističkih zadataka, prije ili poslije netko će vam dodijeliti nekoliko ljudi koje ćete voditi nakon čega - tako barem izgleda - imate sva prava sebe nazivati menadžerom!
Nitko vas neće pitati o tome jeste li ikada čitali Druckera, Sengea, Lewina, Ackoffa, Deminga, Scheina, McGregora, Argyrisa ili Wilbera. Nitko vas neće pitati o tome što mislite o idejama koje su stvorile znanost menadžmenta u djelima kao što su Peta disciplina, Principles of Scientific Management, Post-Capitalist Society, Management Challenges for 21st Century, The New Economics ili Out of The Crisis.
Takva situacija, barem nama u qLifeu, čini se apsurdnom. Štoviše, mi je direktno povezujemo s aktualnim jadnim stanjem hrvatske javne politike i gospodarstva. A kako bismo provjerili jesmo li možda ipak ludi, nedavno smo proveli mali eksperiment obrativši se prijateljima koji djeluju na drugim područjima i u drugim disciplinama. Rezultati su se ipak pokazali očekivanima; ne moram posebno opisivati užas i zaprepaštenje u očima akademskih slikara kada smo ih upitali: "Znaš li ti išta o Rembrandtu, Rubensu, Picassu, Velázquezu, Beuysu, Duchampu i Warholu? Znaš li možda kako izgledaju slike Noćna straža, Masakr nevinih, Gospođice iz Avignona ili Las Meninas?" Niti s filozofima nije bilo drugačije; kada smo ih upitali jesu li dublje proučavali Platona, Aristotela ili Kanta, mislili su da se šalimo.
Dakle, upravo zbog toga što znamo da hrvatski menadžeri - čast izuzecima - nisu imali prilike susresti se s klasičnim djelima znanosti liderstva i menadžmenta, odlučili smo jedan broj godišnje posvetiti must read tekstovima koje, želite li se doista sustavno baviti ovim područjem, morate poznavati. Barem u osnovnim crtama.
Druga posebnost ovog broja očituje se u provokativnoj naslovnici koja nas je iznova podsjetila koliko su obrasci o kojima u časopisu pišemo i na koje kontinuirano upozoravamo ispod praga svjesnosti, koliko smo zapravo uronjeni u njih te u kojoj mjeri upravljaju našim ponašanjem, čak i onda kada vjerujemo da smo ih prevladali. Što se dakle dogodilo?
U redovnoj proceduri pripreme novog broja Tomislav Ćurković, osoba koja vodi brigu o izgledu qLifea, poslao mi je naslovnicu koja me, bit ću iskren, šokirala. Budući da obavljam dužnost glavnog urednika, od mene se očekuje da kažem "može, idemo" što sam do sada uredno i činio. Međutim, prvi put nisam imao hrabrosti potvrditi njegov prijedlog.
- Znaš, Tomo, možda ipak nije primjereno objaviti ovu sliku?
- Zašto?
- Pa… zato što je šokantna i zato što ljudi ne očekuju tako nešto.
- Ne razumijem, što je tu šokantno? Klasika koju sišu pijavice modernog doba. A to što ljudi ne očekuju… nismo li zato ovdje da im ponudimo nešto novo, izvan okvira očekivanog i poznatog?
Debata se ubrzo proširila među članovima qLife grupe dovevši do podijeljenosti: jedni su naslovnicu smatrali "genijalnom", a drugi "strašnom, užasnom i mračnom". Srećom, svi zajedno ubrzo smo osvijestili kako smo se našli uhvaćeni u tradicionalnom menadžerskom obrascu koji u brojnim organizacijama redom uništava kreativnost. Mi, koji smo prije svega ekonomisti, pravnici i inženjeri, dali smo si za pravo procjenjivati djelo umjetnika sudeći o njemu kao o "dobrom" ili "lošem". Iako bi qLife - kad bismo mi predlagali - izgledao poput mora drugih bezličnih publikacija, svejedno smo si uzeli za pravo autoritativno prosuđivati o tome je li vizija drugog stručnjaka "ispravna" ili nije. Na trenutak smo se ponijeli poput brojnih drugih lidera i menadžera koji "s visine" odbacuju ili prihvaćaju vizije suradnika iako ih najčešće uopće ne razumiju.