Nakon ova dva primjera jasno je zašto u nas postoji kriza proaktivnosti koja ujedno znači krizu poduzetništva, krizu stvaralaštva, inoviranja, uspjeha i uvođenja promjena. Kao prvo, postoji predrasuda da su svi koji uspiju zapravo negativci. Uspješan si, poduzetan i bogat, sigurno tu nešto ne štima. Trudiš li se i boriš punim srcem, sigurno imaš nečasne i nepoštene namjere i gledaš samo svoju korist. Kao drugo, nema razumijevanja za pogreške pa se poduzetnim pojedincima nakon propasti ideje ili pothvata teško pruža nova prigoda.
Svjetska iskustva pokazuju da se većina velikih poslovnih ili političkih karijera izgradila tek nakon (niza) neuspjeha, ali su pojedinci imali snage uzdići se iz pepela, naučiti iz poraza i krenuti dalje, bez obzira na sve. Kao treće, u nas nije na cijeni sklonost riziku. Svi bi rado uspjeli, ako uspjeh dođe sam od sebe, investirali bi tuđi kapital, radili projekte državnim novcem, pokretali sigurne inicijative uz političku podršku, ali bi se mali broj usudio staviti vlastitu imovinu i sudbinu pod hipoteku i krenuti u neizvjesnost. Bolji je vrabac u ruci nego golub na krovu, kaže ziheraška poslovica.
Savjet za proaktivne potpuno je suprotan: Ništa se neće dogoditi samo od sebe, zato poduzimajte i planirajte! Usudite se! Greške su sredstvo učenja! Tko ne riskira, neće niti profitirati!
Kad je neki grčki vladar, spremajući se zaratiti sa snažnom susjednom zemljom, zapitao proročicu Pitiju kakav će biti ishod borbe, ona mu odgovori: Kreneš li u rat, uništit ćeš moćno kraljevstvo. Ohrabren proročanstvom, vladar navali na susjeda, ali bude teško poražen. Vratio se u proročište jadikujući da je Pitija pogriješila. No proročica reče: Bila sam u pravu. Zar posljedica rata nije upravo ono što sam predvidjela, propast tvog moćnog kraljevstva?
Rekli smo da su načini na koje se ljudi odnose prema budućnosti različiti. Neki se reaktivno nadaju, a drugi nastoje definirati dugoročnu strategiju, kvalitetno planirati budućnost i predviđati što bi se moglo dogoditi, ovisno o trendovima u okruženju. Takvi se trude biti dobro informirani o svemu što smatraju važnim, nastoje prognozirati promjene koje će se dogoditi i predvidjeti njihov utjecaj na sebe pa, u skladu s tim, planiraju akcije koje će poduzimati.
Poznati heroj drugog svjetskog rata, američki general Patton, običavao je govoriti: Dobar plan kojeg imamo danas, bolji je od savršenog plana koji ćemo izraditi sutra.