Pojava novog liderstva

Kako bi se oslobodila toliko potrebna kreativnost u današnjem biznisu potrebna nam je posebna vrsta liderstva. U vrijeme znanstvene revolucije ili promjene paradigme uvijek postoje dvije vrste znanstvenika: oni koji se bave tradicionalnom znanošću pod utjecajem tranzicije i lideri nove paradigme – ljudi poput Newtona, Einsteina, Bohra ili Prigogina.

Isto je tako i u svijetu biznisa: postoje lideri koji samo osjećaju da nešto treba promijeniti i lideri koji su sposobni definirati te nove potrebe i stvoriti viziju novog biznisa. Međutim, u slučaju sadašnje tranzicije, liderstvo kao takvo se također mijenja. Ono prestaje biti fenomen "super-čovjeka na vrhu organizacijske hijerarhije" i postaje distribuirani fenomen, odnosno kontekst u kojem svi članovi organizacije postaju na neki način lideri preuzimajući na sebe odgovornost u pravom trenutku. Paradigma u nastajanju nam govori da je potrebno oboje, jako vodstvo uz istovremenu participacija svih ljudi u procesu liderstva.

Čini se da ključ leži u stajalištima koja prožimaju organizaciju. Potrebno je liderstvo koje njeguje suosjećanje i zajedništvo. Možda će priča u nastavku bolje pojasniti smisao navedenog.

U knjizi The Different Drum Scott Peck iznosi priču pod nazivom "Rabinov dar". U toj priči, gvardijan umirućeg kršćanskog reda od samo pet redovnika, redom sedamdeset godišnjaka, poziva starog rabina da ga posjeti u trošnoj kućici na rubu šume. U razgovoru jedan s drugim suosjećaju, žaleći se na nedostatak vjerskog zanosa koji je nekada postojao u svijetu. Nakon pozdravnog zagrljaja, rabin poruči gvardijanu na odlasku: "Ne mogu ti baš ništa savjetovati. Jedino ti mogu reći da je jedan od vas sam Mesija."

Ta je poruka zapravo bila rabinov dar. Nakon što je gvardijan izvijestio ostalu četvoricu starih redovnika o rabinovim riječima, prema sebi i drugima počeli su se odnositi na posve novi način, kao da je svaki od njih sam Mesija. Ljude koji su prolazili u neposrednoj blizini privukla je izuzetna ljubav i poštovanje koji su zračili iz samostana pa je broj posjeta svakoga dana sve više rastao. Dolazili su na igru, molitvu i razgovore. Pričali su s redovnicima, tražili ih savjete o životu te su neki od njih, kako je vrijeme prolazilo, izrazili želju da se pridruže redu koji je tako opet procvao.

Kreativnost koju su redovnici počeli prakticirati nakon rabinove poruke više nije bila problemski orijentirana. Zaboravili su na "problem" starosti i propadanja crkvenog reda i nastavili raditi s posebnim suosjećanjem. Tako je svatko od njih postao lider, u prikladnoj situaciji i prikladnom trenutku i obavljao svoje zadatke u ljubavi i poštivanju.

Priča "Rabinov dar" svakog se dana na različite načine oživotvoruje u svijetu korporacija. Jedna od njih je i ona o Jacku Welchu, predsjedniku uprave kompanije General Electric. Preuzevši vodstvo u kompaniji 1981., Jack se obvezao da će uvesti promjene u strukturi GE-a koje su bile isplanirane davno ranije, prije nekih četrnaest godina, ali nikada nisu bile implementirane. Budući da je promjene uvodio osnaživanjem i stalnim naglašavanjem značaja ljudi za funkcioniranje sustava, postao je pravi predstavnik promjene paradigme u poslovanju. Zbog svojeg početnog pristupa smanjivanja troškova, velikog broja otkaza i preustrojstva dobio je nadimak "Neutron Jack", budući da je "zgrada GE-a i dalje postojala, ali su ljudi iz nje nestali." Međutim, njegovi su se potezi pokazali uspješnima u transformiranju multinacionalnog diva, kojeg je odmicao od analitičkog načina poslovanja i formiranja strategija (stara paradigma liderstva) i usmjeravao na osnaživanje djelatnika (nova paradigma liderstva). U velikom intervjuu objavljenom u časopisu Fortune rekao je da: "Ideja o slobodi i osnaživanju naše radne snage nema baš puno veze s prosvjetljenjem - prije bih rekao da se radi o konkurentskoj potrebi."