U tekstu časopisa Fortune posebno je istaknuta strategija u doba Jackova mandata po kojoj su svaki proizvod ili proizvodna linija GE-a morali biti ili tržišni lider ili prvi sljedbenik tržišnog lidera na domaćem ili stranom tržištu, u svojoj grupi proizvoda. U jednom kasnijem intervjuu objavljenom u časopisu Harvard Business Review, Welch je ponovo ilustrirao promjenu paradigme: "Želimo da stručni i poslovni časopisi u budućnosti o GE-u pišu kao o kompaniji koja ljudima osigurava slobodu i prostor za kreativnost, mjestu koje potiče i oslobađa ono najbolje u svakome od nas - otvorenom i pravednom, gdje ljudi razumiju smisao i značaj svojega rada i gdje se postignuća nagrađuju, kroz plaću i duhovno zadovoljstvo."

Ovakvi i slični organizacijski ciljevi uvijek dolaze od lidera te povratno utječu na prirodu liderstva. Jack Welch sigurno u tome nije usamljeni primjer. U svijetu danas postoje mnogi lideri koji misle i rade na isti način.

Na nedavno održanom sastanku predsjedničkog vijeća World Business Academy, okupljena grupa izvršnih direktora koji upravljaju biznisima različitog opsega, od multinacionalnih do manjih obiteljskih poduzeća, raspravljala je o ograničenjima i solucijama za provođenje nove vrste liderstva koja će nam osigurati prolazak kroz razdoblje tranzicije. Ti su ljudi, redom uglednici, razgovarali o posve drugačijem setu pitanja poput važnosti ljubavi na radnom mjestu, ranjivosti i izloženosti lidera, ključnom značaju kvalitetne komunikacije, pogubnom utjecaju ega, nasušnoj potrebi za integritetom i služenjem, participaciji djelatnika u vlasništvu te poštivanju života samoga - zapravo o naznakama novog liderstva.


Transformacija organizacije

Na koji način ćemo "odavde" stići "tamo"? To je pravo pitanje u sadašnjem trenutku. Na koji način možemo transformirati naše organizacije i nastaviti preobrazbu u skladu s daljnjim neminovnim promjenama svijeta? Na koji način, usprkos promjenama, održavati svrhovitost i kvalitetne odnose, nositi se sa stresom, uravnotežiti privatni i profesionalni život i njegovati duh?

Stalno nam govore kako je promjena jedina konstanta u svijetu te da je sadašnja promjena izraženija od bilo koje druge u povijesti. Tako je npr., Layton Fisher iz tvrtke Imperial Oil na međunarodnoj konferenciji u organizaciji International Center for Organizational Design naglasio kako u svijetu dolazi do eksponencijalnog porasta informacija te da bi sveukupno znanje svijeta, metaforički prikazano, 1980. moglo sakupiti u jednoj knjizi, 1987. u dvije knjige, 1994. u četiri, 2000. u osam a već 2004. u čak šesnaest knjiga. Stručnjaci danas procjenjuju kako se sveukupno znanje u svijetu udvostručuje svake tri i pol godine. Fisher je na kraju izlaganja zaključio: "Upravljanje vlastitim životom ili organizacijom u svijetu koji se tako brzo mijenja usporedivo je s plesom u partnerstvu gorile. Ples ne staje kada si ti umoran. Ples prestaje kada je gorila umoran."