Brenton R. Schendler u časopisu Fortune oštro kritizira vrednotu individualizma ako uz nju ne stoje vrednote zajedništva i brige za cjelinu te se pita: "Jesmo li sada, dakle, tamo gdje nas je doveo naš hvaljeni individualizam? Tražimo utočište u izoliranim životima, okruženi samo onim ljudima koji dijele naše neposredne osobne, kulturne i ekonomske interese, dok šira zajednica atrofira? Gdje li su nestali drugi ideali, poput brige za zajednicu u cjelini, vjerske i etničke tolerancije, jednakosti pred slovom zakona, štedljivosti i poštovanja teškog fizičkog rada? Jesu li oni danas nevažni? Zar ne možemo stvoriti novu ravnotežu koja će nas preusmjeriti prema poboljšanju našeg društva i uzdići iznad sebičnosti koja danas potiče ljude da rade, poduzetnike da stvaraju, japije da gomilaju i korporacije da racionaliziraju?"


Vizija budućnosti

Vodeća načela nove paradigme, holizam, unutarnja mudrost i izvornost, vode nas prema novim načinima poslovanja koji podržavaju društvo i zajedništvo utječući tako na sve dijelove svijeta.

Međutim, kada se čovjek zatekne usred promjene svjetonazora, teško je, ako ne i nemoguće, utvrditi temeljna obilježja tog procesa. Stoga je dobro pratiti vizije mnogih autora koje ocrtavaju sam proces tranzicije i njegove utjecaje na ljudsko društvo.

Za nas je najvažnije u ovom trenutku da ostanemo otvoreni za nove mogućnosti jer promjena kroz koju prolazimo može proizvesti ponašanje koje će potaknuti povijesnu političku revoluciju. Ljudi se čvrsto drže svojih pozicija, priklanjaju određenim stranama i postaju fundamentalisti. Tako Jagdish Parikh, predsjednik indijske kompanije Lemuir Group of Companies ističe kako nije sklon koristiti se pojmom "nova paradigma poslovanja" budući da, prema njegovom mišljenju, ukazuje kako neke osobe ili poduzetnici jesu predstavnici "nove paradigme", a da drugi to nisu.

Takav način obilježavanja ne samo da sliči na inkviziciju, već promašuje poantu o prikladnosti određene poslovne prakse u jednoj situaciji te neprikladnosti iste u drugoj. Takav pristup, nažalost, polarizira umjesto da pokreće ljude prema višoj sintezi svekolike suradnje u doba tranzicije. Bilježenjem karakteristika nove paradigme poslovanja lako možemo upasti u zamku blokiranja opcija i zatvaranja uma prema novim mogućnostima.

Zanimljivo je da njegujemo posebnu vrstu otvorenosti i vizije koja nam je potrebna kada bez prezanja pogledamo istini u oči, ma koliko ona bolna bila. Poput srednjovjekovnih vitezova istraživača, moramo vjerovati našim unutarnjim potencijalima. Moramo odbaciti strah od nepoznatog, kao i krivnju i kriticizam koji se zbog njega javljaju. Moramo pažljivo promatrati, objektivnošću znanstvenika, radoznalošću i čuđenjem djeteta te na temelju toga kreirati prodorna pitanja.