Korištenjem stare paradigme odbacujemo naše osjećaje, uvide i intuiciju te ih proglašavamo "neprikladnim i nepouzdanim" izvorom informacija. Upravo zbog toga, stari svjetonazor u začetku odbacuje temelje svakog napredaka u svijetu biznisa: poduzetnički duh, izvorni poriv temeljen na vjeri da se krene nekim putem usprkos "činjenicama" te strast da se doprinese zajednici na neki poseban način.

Budući da u njemu živimo, svi mi dobro poznajemo stari svjetonazor, matematičko-računovodstveni stil poslovanja koji odbacuje istinu iz ljudskih srca. Bez obzira na to, sve veći broj ljudi počinje shvaćati koliko je važno slušati vlastite kreativne impulse i vlastitu unutarnju mudrost. Upravo je to mjesto gdje nova paradigma s centralnom pozicijom svijesti nastaje, tvrdeći kako naše unutarnje znanje determinira i usmjerava nastajanje svijeta i naše odgovore na te procese. Počinjemo shvaćati kako nešto ne postoji sve dok u to ne vjerujemo - bez obzira na gomile podataka koje nam se podastiru. George Gilder je promjenu opisao na sljedeći način: "Središnji događaj 20. stoljeća svrgnuće je materije s vladajućeg trona. U tehnologiji, ekonomiji i politici, bogatstvo u obliku fizičkih resursa sve je manje vrijedno. Sve je više vrijedna snaga uma koja nadvladava grube, materijalne sile."

Ključni izazov novog svjetonazora odnosi se dakle na ispravno korištenje unutarnjeg znanja, intuicije, suosjećanje i duha za razvoj u eri kontinuiranih i diskontinuiranih promjena, dok se sam način tog korištenja za svakog pojedinca, organizaciju i vremenski period može u mnogome razlikovati.

Spomenuta situacijska specifičnost razlog je što se nova paradigma ne može čvrsto i konačno definirati. Umjesto toga, stavove o funkcioniranju svijeta i djelovanje trebamo prilagoditi situaciji u kojoj smo se zatekli, moramo shvatiti kako je univerzum ustvari proces u nastajanju, radije negoli Newtonov statički model koji ili postoji ili ne postoji. Moramo preispitate temeljne pretpostavke našeg svjetonazora, kako bi djelovali, doprinositi i preživjeti unutar klime u nastajanju.


Zašto se moramo mijenjati?

Kompanije kao institucije uvode promjene mnogo brže od drugih društvenih institucija. U stvari, na neki bi se način moglo reći da su promjene ekspresno stvorile biznis baš za ovo doba diskontinuirane tranzicije. Ed Zschau, bivši američki kongresmen i predsjednik uprave Censtor Corporation, sasvim jednostavno pojašnjava istaknuto mjesto biznisa u današnjem društvu: "Ako samo govore o problemima, bez da išta poduzmu, političari svejedno mogu uspjeti, mogu iznova biti izabrani. U biznisu morate imati rezultate."