Korijeni promjene

Koji je to društveni, politički i ekonomski kontekst promjene svjetonazora? Kako smo se uopće našli u sadašnjem stanju previranja? Na koji način možemo participirati i podupirati promjenu svjetonazora?

Jedan od iznenađujućih aspekata sadašnje tranzicije odnosi se na sklonost većine ljudi prema izbjegavanju pitanja poput ovih. Zbog različitih razloga, prije svega psiholoških, teškoće svijeta u tranziciji prije svega su nam bolne pa ih stoga najradije zaobilazimo. Međutim, ako dobro ne poznajemo kontekst u kojem poslujemo, već se u startu osuđujemo na ponavljanje pogrešaka iz prošlosti. U vrijeme radikalne promjene paradigme, to je doista opasan pothvat.

Promjena paradigme u znanosti, a tako je bilo i početkom prošlog stoljeća, započinje u trenutku kada se uoče anomalije, odnosno kada se rezultati istraživanja ne uklapaju u temeljne pretpostavke discipline. Kako su fizičari nastavljali drevnu potragu za temeljnom gradbenom česticom, istraživali implikacije ubrzanja iznad brzine svjetlosti te otkrivali dotad neviđeni red u naizgled kaotičnom svijetu, stari Newtonovi zakoni i temeljne pretpostavke o funkcioniranju univerzuma koje su se na njih oslanjale, polako ali sigurno gubili su na značaju.
Šira društvena promjena svjetonazora koja nastaje iz znanstvenih anomalija javlja se kao rezultat nefunkcionalnosti starog pristupa u društvenoj i gospodarskoj sferi. Unatoč činjenici da je znanstvena revolucija stvorila nove tehnologije koje su velikoj mjeri poboljšale živote jednog dijela ljudske populacije, ne smijemo zaboraviti kako je stvorila i strašne nuspojave. Tako svakoga dana u svijetu danas izumire tri do četiri stotine vrsta; nastavlja se uništavanje šuma; ozonski omotač nestaje brzinom većom od najgorih predviđanja; glad je poprimila tolike razmjere da svakodnevno uzima na tisuće života; populacijski rast izvan svake je kontrole i pomalo nadilazi kapacitete planeta. Unatoč svim tim strašnim posljedicama naše materijalističke, rastu orijentirane paradigme, ljudi u nerazvijenim zemljama svijeta svejedno traže istu kulturu podržavajući tako destruktivni ciklus. Afrički znanstvenik i prosvjetitelj Motombe Mpana o tome kaže: "Američki san se pretvorio u noćnu moru svijeta."

Mpani su se u njegovim naporima da ukaže na potrebu promjene naših temeljnih pretpostavki pridružili mnogi poslovni ljudi, znanstvenici i stručnjaci iz cijelog svijeta. Francuz Jacques Attali tako piše o "svijetu koji je složno prihvatio ideologiju konzumerizma ostajući pritom gorko podijeljen na bogate i siromašne, ugrožen zagađenom atmosferom, opasan gustom mrežom zračnih luka metropola i osposobljen za trenutnu komunikaciju".

Mnogi ljudi intenzivno osjećaju da se mi, ljudi, moramo promijeniti kako bi se neminovna promjena na kraju i dogodila. Pronalazač Polio cjepiva Jonas Salk tvrdi kako "...opstanak svijeta kakvog poznajemo jednostavno nije moguć. Svijet će se morati transformirati i iznova nastati kako bi trajno opstao."