Svi ovi prirodni sustavi čine cjelinu čija specifična struktura izvire iz interakcija i međusobnih odnosa njezinih dijelova. Sustavna svojstva se gube kada cjelinu, bilo fizički ili teoretski, podijelimo na izolirane elemente. Iako u svakom sustavu uvijek možemo raspoznati individualne komponente, priroda cjeline je uvijek drugačija od pukog zbroja njezinih dijelova. Shodno tome, sustavni pristup se ne usredotočuje na osnovne gradbene elemente, već radije na temeljna načela organizacije.

Sustavni ili ekološki način razmišljanja veoma je značajan, ne samo za znanost i filozofiju, već i za društvo u cjelini kao i za svakodnevni život. Budući da živući sustavi obuhvaćaju tako široki spektar pojavnih oblika, pojedinačne organizme, društvene sustave i ekosustave, teorija sustava idealan je jezik koji objedinjuje mnoga izolirana i fragmentirana područja istraživanja.


Održiva rješenja

Dopustite mi da se sada vratim na pitanje o tome zašto su ključni problemi današnjice isključeni iz političkog dijaloga. Kroz prethodni dio teksta htio sam ukazati da su ona - ključna pitanja današnjice - zapravo globalni i sustavni problemi koji zahtijevaju upotrebu sustavnog pristupa kako bi se razumjeli i naposljetku riješili. Isključeni su iz političkog dijaloga jer politički lideri uglavnom još nisu osposobljeni za globalno, sustavno promišljanje.

Ograničeni uskim okvirima stare paradigme, oni nastavljaju koristiti fragmentirani pristup toliko karakterističan za akademsku zajednicu i javne institucije. Takav pristup nikada neće moći riješiti bilo koji od navedenih problema, već ih samo nepredvidivo premještati s jedne pozicije na drugu. Jedne godine je vruća tema inflacija, pa zatim droga i kriminal, pa efekt staklenika - no zapravo, radi se o različitim pojavama istog fenomena; krizi percepcije.

Naši lideri ne samo da ne vide međuovisnost tih problema; oni također odbijaju sagledati na koji način njihova takozvana "rješenja" utječu na buduće generacije. Sa sustavne, ekološke točke gledišta, jedina vitalna rješenja jesu ona koja podržavaju "održivost", ključnu i doista najvažniju koncepciju ambijentalnog pokreta. Što nam ona poručuje i o čemu govori? Lester Brown, osnivač i ravnatelj Worldwatch Institute ponudio je jednostavnu, jasnu i vrlo lijepu definiciju: "Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjice, dok istovremeno ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe."

U tome se dakle sastoji izazov našeg vremena: stvoriti održivu zajednicu - društveno i kulturno okruženje u kojem možemo zadovoljiti naše potrebe bez da umanjimo šanse budućih generacija da oni zadovolje svoje. Kako će izgledati takvo održivo društvo? Iako još uvijek ne postoje modeli, tijekom proteklog desetljeća formulirani su neki osnovni kriteriji, koji su možda najbolje oslikani u izvješću Worldwatch Institute pod nazivom State of the World.