II. Integralna teorija


7. Strategija i liderstvo se moraju temeljiti na iskustvu

Vjerujemo da važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnosti (Nan, 1999., Scharmer, 2000. i 2007.). U svakodnevnom životu ne uočavamo bitne čimbenike koji prethode menadžerskim i poduzetničkim aktivnostima - misaone procese koji postepeno dovode do nastajanja poduzetničke ideje ili inicijative. Ne uočavamo cjeloviti proces nastajanja društvene zbilje; ne raspoznajemo proces kretanja od misli i svijesti prema jeziku, ponašanju i djelovanju. Vidimo samo ono što činimo. Također, stvaramo teorije koje objašnjavaju način na koji djelujemo, ali smo obično u tom procesu nesvjesni "mjesta" iz kojeg djelujemo (Scharmer, 2000.). Poznati kineski taoističko-budističko-konfucijanski učitelj, znanstvenik i predavač, Huai-Chin Nan, o tome govori sljedeće: "Ono što je nedostajalo u 20. stoljeću je središnja kulturalna, ujedinjavajuća misao… nismo uspjeli doći do središta... kakva je zaista ljudska priroda? Otkud potječe život? Čemu služi život? Otkud potječe svijest? Nažalost, nitko ne može odgovoriti na ova ključna pitanja." (Nan, 1999.).

Sa stajališta znanosti o spoznaji, Varela opisuje "slijepu točku" 20. stoljeća kao iskustvo: "Problem nije u eventualnom neznanju o biologiji općenito ili o načinu funkcioniranja mozga, problem je u tome što ne znamo dovoljno o iskustvu... Smatram da se u kulturi zapada upravo zato i pojavila "slijepa točka" za takvu vrstu metodološkog pristupa... Svatko misli da dovoljno poznaje i razumije vlastita iskustva... tvrdim da nije tako."

Napredovanjem od proizvodno-uslužnog oblika ekonomskog razvoja prema dobu koje Pine i Gilmore nazivaju "ekonomijom iskustva" (Pine i Gilmore, 1999.), problem razvoja jasnih metoda za pristupanje iskustvu od suštinskog je značaja za liderstvo i strateško planiranje.
 

8. Menadžerska i društvena stvarnost proizlaze iz istog dubokog "izvora"

Za izgradnju kvalitetne i moderne vizije liderstva koja će biti usklađena s novim spoznajama iz znanosti i biznisa, znanost menadžmenta će u svoj korpus znanja morati uključiti nove spoznaje iz područja znanosti o spoznaji, akcijskih znanosti i filozofije. Vjerujemo da će na taj način biti omogućen cjeloviti pogled na proces stvaranja društvene i menadžerske stvarnosti (Nonaka, 2000.).

Takva fenomenologija disperziranog liderstva objašnjavala bi tri razine nastajanja društvene i menadžerske stvarnosti (Scharmer, 2007.):

1. Biheviorističku razinu društvene stvarnosti,
2. Razinu nastajanja različitih obrazaca odnosa,
3. Duboku razinu unutarnjeg znanja ili "izvor" - takozvanu "slijepu točku" - točku iz koje cjelokupni sustav djeluje.

Na primjer, razgovor na biheviorističkoj razini će se iskazati u vidu ponavljajućeg obrasca međudjelovanja različitih pojedinačnih stajališta (rasprava). Razgovor na razini nastajanja različitih obrazaca odnosa će omogućiti nastajanje novih obrazaca. Primjerice, ljudi će naučiti nešto novo o funkcioniranju svijeta kroz proces razgovora. Komunikacija na trećoj razini nastajanja, dubokoj skrivenoj razini, stvorit će duboki tok, prisutnost i kolektivno su-stvaranje. Kada ljudi sudjeluju u kvalitetnom dijalogu koji osigurava pristup u područje grupne inteligencije, oslobađa se maksimalni potencijal zajedničkog razmišljanja koji nastaje kroz takvo međudjelovanje.
 
Društvena fenomenologija koja bi nam omogućila kvalitetniji pristup skrivenoj dimenziji disperziranog liderstva leži unutar novih obrazaca poslovnog okruženja u nastajanju. Kako se nalazimo u ubrzano-promjenljivom poslovnom okruženju, stvaranje znanja i inoviranje će sve više ovisiti o sposobnosti sustava da pristupi svojim unutarnjim, dubokim izvorima znanja te da djeluje s tog mjesta. Lideri koji nemaju sposobnost pristupanja i djelovanja iz dubljih razina intuicije neizostavno će ovisiti o imitiranju drugih, pa će prema tome biti i manje uspješni u okruženju kojeg obilježava visoka konkurencija (Arthur, 1996.).

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...