19. Kvaliteta "Mjesta" najvažniji je čimbenik u transformaciji organizacije

Fizičke, dijaloško-društvene i intelektualno-duhovne kvalitete radnog mjesta ključni su preduvjeti za uspješnu transformaciju svake organizacije (Day, 2000.). One omogućavaju stvaranje kvalitetnog Ba kojeg obilježavaju sljedeće kategorije (Nonaka, 2000.):
 
1. Samoorganizacija, s vlastitom namjerom, usmjerenjem i misijom. Sudionici u Ba, tvrdi Nonaka, moraju "biti uključeni u događanja, a ne samo puki promatrači." Kvalitetan Ba zahtijeva kreativni kaos, pažnju, ljubav te u isto vrijeme namjeru i usmjerenje.

2. Otvorenost - omogućava da se u isto vrijeme razvija vlastiti kontekst i razmatra kontekst drugih osoba (Monthoux, 1996.).

3. Napuštanje uobičajenih obrazaca vremena, prostora i sebstva. Ba omogućava sudionicima da provode vrijeme zajedno i dijele zajednički prostor kako bi mogli prevazići ograničene pojedinačne perspektive.

4. Multidisciplinarni dijalog. Kvalitetno "Mjesto" omogućava prijeko potreban dijalog, koji nadalje sudionicima omogućava da vide i razumiju sami sebe kroz druge sudionike. Kvaliteta razgovora je jedna od najvažnijih mjera kvalitete "mjesta" i zdravlja organizacije. (Day i Senge, 2000.).

5. Jednake mogućnosti da se bude "u centru". U kvalitetnom "Mjestu", svaki sudionik je na jednakoj "razdaljini od centra", što znači da mu je omogućeno da uz minimalnu razinu sukoba ravnopravno utječe na događaje. Pritom Centar nije fiksna točka, već se ona stalno mijenja sukladno s razvojem razmatranog konteksta. "Uz prisutnost kvalitetnog Ba, svaki pojedinac može u određenom trenutku postati 'Centar'." (Nonaka, 2000.)
 
Japanski operater mobilne telefonije NTT DoCoMo je odličan primjer za stvaranje kvalitetnog Ba (Nonaka i Toyama, 2000.). NTT DoCoMo je trenutno najveća svjetska kompanija u industriji mobilnih komunikacija koja djeluje na području samo jedne države. Njezina tržišna vrijednost se procjenjuje na cca. 335 milijardi dolara, broji 27,1 milijuna korisnika u Japanu, a njihova I-mod usluga koja korisnicima omogućava da se uz pomoć mobilnog telefona priključuju na Internet, proglašena je u Business Week-u "najnaprednijim bežičnim pristupom Internetu u cijelom svijetu".
 
Razvojni tim u ovoj kompaniji u mnogo čemu odražava karakteristike kvalitetnog Ba. U siječnju 1997. godine predsjednik uprave je dodijelio lidersku poziciju u projektu razvoja mobilne telefonije Keichi Enokiju.

Enoki je stvorio malu i raznoliku grupu regrutiranjem kadrova unutar kuće i zapošljavanjem vanjskih talenata, pa je tako zaposlio jednog poduzetnika koji se bavio Internetom i glavnog urednika poznatog ženskog časopisa, koji su u grupu donijeli iskustvo rada s mladima i tehničko znanje o Internetu.

Grupa je u najvećoj mjeri bila potpuno samostalna u radu, a Enoki je bio osoba za kontakt, za vezu s ostatkom organizacije. Njegova je uloga u odnosu na grupu bila više birokratska, a manje poduzetnička.

Grupa je mogla djelovati prema vlastitim pravilima i prioritetima te u isto vrijeme biti otvorena prema različitim tumačenjima i perspektivama. Razvojno polje (Ba) grupe omogućavalo je članovima da stalno unose vlastita tumačenja i razmišljanja u svezi novonastajućeg biznisa mobilne telefonije, kao i da prate tuđe.

Primjerice, Enoki je novi biznis mobilne telefonije vidio kao evoluciju DoCoMo-ova telekomunikacijskog biznisa. Internetski poduzetnik je mobilnu telefoniju promatrao kroz prizmu novog načina spajanja na Internet, dok je glavni urednik magazina za žene sve to promatrao kao novi vid zabave za korisnike, više negoli kroz samu korisnost projekta. Različiti content-provideri su također bili ohrabrivani da se uključe u proces su-osjećanja i su-kreiranja.

Koncept Ba najbolje je usporediti s pokretnom sferom koja ističe organizacijske i institucionalne granice, koja živi i nastaje u "ritmu disanja", između otvorenosti i zatvorenosti, između uranjanja u drugačije kontekste (kolektivno naslućivanje) i povlačenja u vlastitu nutrinu kako bi se su-kreiralo novo.

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarn

pročitaj...