3. Što me se posebno dojmilo u ovim materijalima?

U intervjuima me se posebno dojmila dubina osobnog promišljanja i otvorenog kazivanja tog promišljanja. Prilikom ovog intimnog uvida u živote vodećih znanstvenika, vrlo me je iznenadila njihova duboka posvećenost disciplini osobnog razvoja. Smatram da je njihov osobni razvoj neodvojiv od njihovog znanstvenog rada, kako od znanstvenih procesa tako i od same suštine znanstvenog rada. Ne mogu drugo nego vjerovati da se radi o sasvim novom i potencijalno veoma važnom obliku razvoja.

Mnogi su uočili da je znanost religija današnjice. Znanstvenici danas uživaju ugled i poštovanje zajednice neovisno o tome da li su u pravu ili krivu, slično kao što je ranije bio slučaj s duhovnim liderima. Oni predstavljaju društvenu potragu za istinom. Obično ih se vidi kao ljude s posebnim stupnjem profesionalnog integriteta koji, za razliku od poslovnih ili političkih lidera, na prvo mjesto ljestvice važnosti, pa čak i ispred vlastite koristi, postavljaju poštenje i iskrenost.

Pa ipak, dominantna struja zapadnjačke znanstvene epistemologije je stotinama godina odvajala znanstvena opažanja od bića znanstvenika koji su do tih opažanja došli. "Objektivnost" je postala sredstvo za stvaranje izjava o prirodi svijeta neovisno o promatraču. Iako se ova temeljna ideja o odvojenosti promatrača i promatranog počela naveliko osporavati u fizici 20. stoljeća, dominantni znanstveni svjetonazor, način na koji se znanost prenosi djeci kao i osnovna profesionalna praksa, nisu bili zahvaćeni novim promišljanjem.

Usprkos tome, vodeći znanstvenici koje smo intervjuirali žive i artikuliraju značajno drugačiji pristup koji naglašava povezanost između osobnog razvoja i znanstvenog istraživanja. Oni traže nove sinteze, poput njihovih zapadnjačkih prethodnika, poput Goethea, koji su nažalost uvijek bili u manjini.

Vjerujem da se je temeljna namjera u pozadini zapadnjačke znanosti oduvijek odnosila na dominaciju i kontrolu. Stoga se postavlja pitanje: koja bi to nova namjera mogla nastati u pozadini nove znanstvene sinteze i duhovnosti? Možda će ona dovesti do novog usmjerenja i naposljetku do novih sposobnosti u oblikovanju društvene stvarnosti?

Dodatak: Teorija izvedenih sustava

Kolegica Wanda Orlikowski i ja već dvije godine držimo predavanja na probnoj radionici koja povezuje dinamiku sustava i pristup izvođenja/strukturiranja uzročnosti u društvenim sustavima. Na donjoj slici prikazana je osnovna jedinica analize za oblikovanje društvene stvarnosti u seminaru. Ona ukazuje da svako ljudsko djelovanje proizlazi iz stalnog međudjelovanja tumačenja, djelovanja i utjecanja na uvjete, iz kojih zatim nastaju nova tumačenja i akcije. No, ta se tumačenja oblikuju pod utjecajem mentalnih modela, razmišljanja i djelovanja po navici, koji su sami po sebi ugrađeni u povratne veze na koje utječu trenutne akcije i uvjeti:

POGLEDAJ U PDF-u!!!


Dinamika sustava i pristup izvođenja/strukturiranja prirodno se nadopunjavaju. Na isti način na koji pristup izvođenja uzima u obzir slijepu točku u dinamici sustava koja se odnosi na nastajanje struktura, i dinamika sustava uzima u obzir slijepu točku u pristupu izvođenja/strukturiranja koja se odnosi na različite strukture koje imaju različite dinamičke posljedice te shodno tome stvaraju različite obrasce ponašanja u vremenu.