Sjene neandertala: dublji uvid u priču

Blaženka Vuk Blaženka Vuk, magistar znanosti, stručna urednica za ekonomiju, pravo i politiku u poduzeću Školska knjiga. Do sada je stručno uredila više od 150 objavljenih naslova. Članica je HUPS-a i viša predavačica upravljanja i menadžmenta te zagovornica cjeloživotnog učenja, društveno odgovornog ponašanja i održivog razvoja.

Strip Sjene neandertala na jednostavan i slikovit način govori o istini i cjeloživotnom učenju te o njihovu međuodnosu kao središtu osobnog
razvoja ali i opstanka i napretka čovječanstva. Autor stripa interpretira istinu ne kao činjenicu nego u ovisnosti o mentalnu sklopu, koji se u literaturi o “organizaciji koja uči” naziva mentalnim modelom. Zato se može reći da istina nije ono što je istina nego je istina ono što netko doživljava kao istinu (opis krajolika s dva tornja s različitim pogledima na okoliš).

Naime, svaka osoba ima vlastiti mentalni sklop. Mentalni sklop ili model podrazumijeva osobni način gledanja na sebe i svijet oko sebe, odnosno određuje okvir razmišljanja, ponašanja i djelovanja (Bugijev opis života u spilji prije izlaska iz nje). Međutim, većina naših mentalnih modela ima pogrešku, a time i iskrivljenu sliku stvarnosti (iskrivljene sjene životinja na zidu špilje).

Naše ponašanje i djelovanje proizlazi iz “ljestvice zaključivanja”, kako taj mentalni proces naziva Chris Argyris. Prema skali ili ljestvici zaključivanja, u podnožju ljestvice najprije nešto promatramo (ponašanje, razgovor itd.). Nakon što to promotrimo, na to u idućem koraku odnosno na idućoj razini primjenjujemo vlastita zapažanja. To je skup vlastitih pravila prema kojima se svaki pojedinac ponaša, razumije i tumači ponašanje drugih osoba. Chris Argyris to naziva teorijom akcije ili akcijskom teorijom (nakon što je promotrio slike na zidu špilje Bugi se zapitao kako su nastale). Vlastita nas tumačenja dovode do pretpostavki (Bugi na temelju sjena na zidu dolazi do pretpostavke da postoji svijet izvan špilje), pretpostavke do zaključaka (Bugi odlučio napustiti spilju), a zaključci, preko uvjerenja, do djelovanja (Bugi napušta špilju).

Krećući se na ljestvici odozdo prema gore, ljudske misli postaju sve apstraktnije, a prijetnja iskrivljenja slike stvarnosti sve je veća zbog pogrešaka mentalnog modela u procesu apstrahiranja, što u konačnici rezultira neprimjerenom akcijom (ostali špiljski ljudi nakon žučne rasprave s Bugijem o možebitnom životu i svijetu izvan špilje protjeruju Bugije iz špilje).

Ljestvica zaključivanja s neprimjerenim djelovanjem može se uočiti, primjerice, pri svima dobro poznatom procesu donošenja rebalansa državnog proračuna za tekuću godinu, od promatranja, predlaganja Vlade preko rasprava u Saboru do izglasavanja i primjene. Reakcija na usvajanje proračuna uslijedila je već drugi dan kada je zabilježen nagli pad trgovine vrijednosnicama na domaćem tržištu kapitala zbog smanjenja interesa investitora za ulaganje u domaće gospodarstvo (prema C. Argyris, to je petlja razmišljanja).

Cijeli je taj proces krug koji se ciklički ponavlja i uzrokuje ponavljanje i povećanje pogreške. Tako stečena mišljenje i stajališta postaju dio mentalnog sklopa u kojemu će se filtriranjem rađati istine o novim pojavama i odnosima. Krug se od vrha prema dnu zatvara, petljom razmišljanja (Argyris, 1993; Senge 1994).

Sjene neandertala: dublji uvid u priču

David Hutchens

Sačekajte trenutak. Nemojte odložiti časopis. Budući da ste se u prošlim brojevima qLife-a već susreli s našim alegorijskim pričama, vjerojatno ste sada pomislili kako "ovi 'dublji uvidi u priču' nisu toliko zabavni kao strip". Tako razmišljati sasvim je u redu. Razumijem vas potpuno. Želite li preskočiti teoretski dio i uživati u vlastitoj interpretaciji stripa,

pročitaj...