Tisu�e realnih primjera uspješnih društvenih inovacija pomaknuto je s margina u samo središte javnog �ivota. Me�u njima su dje�ji vrti�i i kvartovski policajci; Wikipedia i Otvoreno sveu�ilište; holisti�ka medicina i hospicij; mikrokrediti i potroša�ke zadruge; pokret za eti�ki prihvatljivu trgovinu; stambena naselja s nultom emisijom štetnih plinova i lokalna polja vjetroelektrana; restorativna pravda i lokalni sudovi za sitne prijestupe kao i internetske grupe za medicinsku samopomo�.

Me�utim, unato� navedenim trendovima društvene inovacije i dalje su nedovoljno istra�ene. Dok su procesi komercijalnog inoviranja predmet brojnih akademskih istra�ivanja, usporedno podru�je društvenog inoviranja privuklo je tek neznatnu pozornost koja rijetko kada nadilazi anegdotalnu i razinu op�enitih generalizacija. Spomenuto zanemarivanje akademske zajednice popra�eno je izostankom prakti�ne pozornosti posve�ene društvenim inovacijama. U usporedbi sa sredstvima potrošenim na komercijalne i vojne inovacije, novac koji vlade, nevladine organizacije i zaklade namjenjuju razvoju inovativnih rješenja za zajedni�ke potrebe gra�ana zanemariv je. Premda su razvijene mnoge nacionalne strategije koje podupiru tehnološke inovacije i inovacije u biznisu, sli�nih strategija na nacionalnoj razini koje bi se bavile istra�ivanjem i podupiranjem društvenog inoviranja još uvijek nema na vidiku.





Tekst je u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...