qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









qLife

qLife je kvartalni stru�ni �asopis za liderstvo i organizacijski razvoj koji se ostvaruje u suradnji portala Quantum21.net i partnera. Jedinstveni je izvor znanja liderima i menad�erima na svim organizacijskim razinama, u sva tri sektora: poslovnom, javnom i neprofitnom.

U �asopisu se objavljuju mudre poruke i promi�ljanja vode�ih svjetskih stru�njaka koje poma�u izgradnju zdravog dru�tva i konkurentnog gospodarstva.

Vizija i misija

No. 13, Prolje�e 2012. Istra�ivanja uglednih znanstvenih institucija, me�u kojima se posebno isti�e zajedni�ki projekt McKinseya, Harvard Business Schoola i MIT-a pod nazivom Dialogue on Leadership, ukazuju da "...vrhunski rezultati nastaju prvo u nutrini, u vidu jasnih slika budu�nosti (vizija), popra�enih dubokim porivom da se vizija realizira (misija). Sukladno tome, 'tvrde' varijable (strategija, struktura, tehnologija i sli�no) svojevrsna su rezultanta 'mekanih' varijabli poput vizije, misije i vrijednosti koje se slijedom toga trebaju prepoznati kao izvori stvaranja novih vrijednosti." Iz navedenog proizlazi da se lideri moraju posvetiti sagledavanju, razumijevanju i kultiviranju druga�ijih �imbenika nego do sada. Drugog puta jednostavno nema.

Afirmativno propitivanje

No. 12, Zima 2011. Afirmativno propitivanje (eng. appreciative inquiry) temelji se na pretpostavci kako svaki sustav u sebi nosi stanovite pozitivne aspekte koji su hranili njegovu �ivotnost u razdobljima posebne efikasnosti i uspješnosti, te ih potom postavlja u središte svakodnevnih interesa. Specifi�an je po tome što anga�ira "sustav u cjelini" na tzv. AP samitu kada se na trodnevnoj radionici okupe stotine, a ponekad i tisu�e sudionika, reprezentativnih predstavnika svih hijerarhijskih razina i dijelova sustava kojima se pridru�uju predstavnici zainteresiranih interesnih grupa (dionici) u nastojanju priklju�ivanja na "pozitivnu jezgru", dosezanja skrivene kolektivne mudrosti, zamišljanja budu�nosti onakvom "kakva bi mogla biti" i osmišljavanja inovacija kojima �e istu i ostvariti.

Inovacije

No. 11, Jesen 2011. Pojam inovacija �esto se koristi u poslovnom svijetu, u smislu osnovnog preduvjeta za izlazak gospodarstva ili organizacije iz krize. Iako se op�enito smatra kako je svima jasan, znanost i praksa nisu se posve usuglasili o njegovom zna�enju. Spominjanje inovacija �esto podrazumijeva tehnološke inovacije. No, postoje i druge, tzv. društvene inovacije, koje su još zna�ajnije budu�i da obi�no prethode tehnološkim, a odnose se na novine u na�inu razmišljanja, dizajnu, odnosima s dionicima, vo�enju, poslovnim modelima i sli�no. Stoga najbolja generi�ka definicija inovacija polazi od ideje stvaralaštva te na fenomen gleda kao na svrhovite, smislene promjene.

Promjene

No. 10, Ljeto 2011. Ako pa�ljivo osluhnemo pulsiranje kolektivne svijesti u aktualnom trenutku vremena, pojam "promjene" prvi �e se pojaviti u mislima. �ini se kako u posljednje vrijeme ljudi govore samo o promjenama: vlada, gospodarstvenici, poduzetnici, mediji, obi�ni ljudi. Pa ipak, usprkos �estih govora i izjava tome u prilog - u stvarnoj praksi gotovo da se ništa ne doga�a. Poznata uzre�ica plus ça change, plus c'est la même chose ("što su ve�e promjene, više toga ostaje isto") odli�no oslikava pravo stanje na terenu. Sve što �inimo je "više istog". Naša konkretna praksa - iako vo�ena sna�nom �eljom da u�inimo nešto druk�ije - u stvarnosti se nimalo ne mijenja.
© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Free download