No. 04

Tema broja: Suradnja
Marko Lučić

1. Pravila i metode suradnje
Russ Linden

Vremena u kojima živimo zahtijevaju od nas novo razumijevanje starih pojmova. Posebno se to odnosi na pojam "lider" razumijevanje kojega se mora značajno redefinirati.

2. Nadilaženje obrambenih navika na radnom mjestu
William R. Noonan

Svaki puta kada u kontekstu nekog problema čujete frazu "Uh, opet ista priča" vrlo ste vjerojatno naišli na određeni obrazac, odnosno uzorak ponašanja. Iskusnim sustavnim misliocima navedena je fraza poziv na dubinsko istraživanje sustava i potragu za organizacijskim strukturama koje takvo ponašanje uzrokuju.


3. Sinergija za Kreativna Rješenja i Treće Alternative
Stephen R. Covey

Autor govori o svom viđenju suradnje koju on naziva Stvaranje sinergije. Zalaže se za pronalaženje tzv. Treće alternative, odnosno "win-win" rješenja do kojeg niti jedna strana ne može samostalno doći.

4. Moć i ljubav: Složeni problemi u praksi
Adam Kahane

Ugledni poslovni savjetnik Adam Kahane u tekstu iznosi vlastita iskustva, uspjehe i neuspjehe, stečene u radu širom svijeta, na projektima rješavanja tzv. "složenih problema".

5. Intervju: Dragan Filipović
Daniela Perković, Ivan Miljan

Predsjednik uprave tvrtke Delta Maxi prenosi nam svoj osebujni način razmišljanja o znanosti i umjetnosti liderstva.


6. Iskustva o ulozi dijaloga u stvaralačkim promjenama
Bettye Pruit

Autorica u tekstu opisuje vlastita iskustva u vođenju zajednice The Generative Change Community, poticanju stvaralačkih promjena te značaju dijaloga u tom procesu.

7. O stanju i perspektivama hrvatskog gospodarstva
Miljenko Cimeša

Predsjednik Društva za organizacijsko učenje Hrvatske iznosi svoj pogled, iz posve nove perspektive sistemskog mislioca, na aktualne gospodarske probleme u zemlji.


8. Podržavanje adaptibilnosti i inovativnosti putem spontano formiranih mreža
Tracy Huston

Koncepcija Spontano formiranih mreža sve se više istražuje u okviru moderne znanosti liderstva. Primjeri kriznih situacija nastoje se u zaštićenim uvjetima oživiti unutar kompanija kako bi se unaprijedila sposobnost suradnje.

Početkom rujna Nacionalno vijeće za konkurentnost Hrvatske u Zagrebu je predstavilo rezultate "Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2009. - 2010." World Economic Foruma prema kojem je Hrvatska zabilježila najlošiji rezultat u posljednjih osam godina koliko je prisutna u istraživanju. U odnosu na prošlu godinu kada smo bili rangirani na 61. mjestu, ove smo godine pali za 11 mjesta - na 72. poziciju. Darko Marinac, predsjednik NVK, je okupljenima poručio kako "...i dalje nam najveći teret predstavljaju problemi na koje domaći gospodarstvenici već godinama upozoravaju: neučinkovita javna uprava, neproduktivni javni rashodi, korupcija, zabrinjavajuća povezanost plaća i produktivnosti, neusklađenost obrazovanja radne snage s potrebama gospodarstva... Tome treba pridodati i naše zaostajanje u inovativnosti..." Na njegove se riječi nadovezala članica vijeća, dr. Slavica Singer rekavši kako "...je glavni uzrok ovakvog stanja, prema njezinom mišljenju, nerazvijenost kapaciteta za suradnju većine dionika u hrvatskom društvu."

"Suradnja", tema kojom se bavimo u novom broju stručnog časopisa qLife, fenomen je koji stoga apsolutno zaslužuje našu pozornost. Još od davnih vremena kada je osmišljena poslovica "složna braća kuću grade, a nesložna je razgrađuju" ljudi su znali cijeniti vrijednost suradnje i blagodati koje ona donosi. Bili mi svjesni toga ili ne, suradnja zauzima središnje mjesto u svemu što radimo: u porodici, organizaciji ili društvu u cjelini. Čovjekova kreativnost i produktivnost gotovo uvijek ovise "o drugima": bračnom partneru, kolegama i šefu na poslu, javnim službenicima. Navedeno je posebno istinito u današnje doba visoke razine međupovezanosti i međuovisnosti. Čini se kako pojedinac, sam za sebe, ne može ništa značajno postići.

Gotovi svi problemi s kojima se danas susrećemo, a posebice se to odnosi na one koje je spomenuo predsjednik NVK, spadaju u tzv. "teške probleme" (eng. tough problems). Njih obilježava:
1. Postojanje velikog broja međuovisnih varijabli, te međusobna odvojenost uzroka i posljedice u prostoru i vremenu što isključuje mogućnost parcijalnih rješenja (dio po dio),
2. Uključenost većeg broja dionika koji uslijed razlika u interesima i vrednotama isti problem interpretiraju na različite načine, pa stoga predlažu različita rješenja (npr. sindikati i poslodavci),
3. Ponekad ih se uopće ne može definirati, budući da se razvijaju na nov i nepredvidljiv način.

Moderna znanost i umjetnost liderstva već duže vrijeme ukazuje da se složeni problemi ne mogu rješavati uz pomoć tradicionalnog mehanicističkog pristupa, toliko omiljenog svima nama, dakle aplikacijom gotovih teorijskih modela i na njima zasnovanih "rješenja". Sposobnost analitičkog promišljanja, kao i posjedovanje znanja o relevantnim znanstvenim ili tehničkim teorijama (npr. makro-ekonomskim teorijama) sami po sebi nisu dovoljni.

Nova znanost već duže vrijeme radi na razvoju novih tehnologija, alata i metoda suradnje, primjerenih današnjim izazovima i složenim problemima s kojima se susrećemo. Iako treba naglasiti kako su one još uvijek krhke, istovremeno predstavljaju jedini put kojim valja krenuti.

Stoga u novom broju qLife-a pročitajte više o kolaborativnom liderstvu, izradi scenarija, sistemskom razmišljanju, izradi sistemskih mapa (grafičkih prikaza funkcioniranja nekog sustava), metodi uključivanja svih dionika, razvoju sposobnosti produktivne komunikacije i razvoju stvaralačkih sposobnosti.

Ugodno čitanje!