No. 01 /Vol II

Tema broja: Sustavno razmišljanje
Marko Lučić

1. Na vrhu ledenjaka
David Hutchens

U stripu Na vrhu ledenjaka slikovito se dočarava situacija u kojoj se lideri i menadžeri svakodnevno nalaze, rijetko je kada prepoznaju, a još rjeđe ispravno riješe. Na duhovit način, kroz alegorijsku priču o pingvinima, školjkama i morževima na dalekom Sjevernom polu, autor nam pojašnjava sustavne obrasce koji, sve dok se ne osvijeste, u nedogled sprečavaju organizacijski razvoj.

2. Na vrhu ledenjaka: Dublji uvid u priču
David Hutchens

Tekst iznosi znanstvenu podlogu stripa koja olakšava razumijevanje novog načina razmišljanja, otkrivanje nevidljivih veza i njihove učinke na sustav u cjelini. Zvuči li vam ovo poznato: naporno radimo bez nekih značajnijih rezultata, rješenja koja smo osmislili danas već sutra su uzrokovala još veće probleme, inicijative koje smo pokrenuli sjajno su započele da bi se vrlo brzo "ispuhale" i posve izgubile energiju...? Problem leži u nevidljivim silama u pozadini funkcioniranja svakog sustava.

3. Intervju: Peter Brew
Dragan Salarić

Suosnivač IBLF-a (International Business Leadership Forum) i predavač na COTRUGLI BS Peter Brew iznosi svoja promišljanja o koncepciji "održivosti", pravima radnika u svijetu, negativnom utjecaju medija i presudnoj važnosti ljudskog karaktera za izlazak iz teške krize čovječanstva.

4. Primjena sustavnog pristupa: Primjer iz Hrvatske
Miljenko Cimeša

Problematika hrvatskog gospodarstva gledana iz sustavne perspektive pokazuje da rješenja moramo potražiti na "dubljim" razinama sustava, radije nego da uvijek iznova koristimo tzv. "hitra rješenja" (eng. quick fixes) pa se onda, poput pingvina u priči Na vrhu ledenjaka, čudimo da ne donose očekivane rezultate. U tome nam pomažu posebne discipline: identifikacija mentalnih modela, timsko učenje, osobno usavršavanje i kreiranje zajedničke vizije, a sve u cilju prepoznavanja poluge odnosno onih elemenata u sustavu čijom se promjenom najviše utječe na funkcioniranje sustava kao cjeline.

5. Sustavno razmišljanje u malom i srednjem poduzetništvu
Tim Hickey

Autor je bivši izvršni direktor jednog malog poduzeća kojeg je Uprava angažirala kako bi zaustavio negativne trendove i transformirao sustav. U tekstu iz prve ruke doznajemo o njegovim razmišljanjima i aktivnostima poduzetim tijekom osamnaest mjeseci vođenja tvrtke.

Poštovani čitatelji, pred vama je novi broj stručnog časopisa qLife koji u ovom broju istražuje sustavno razmišljanje, temeljnu koncepciju moderne znanosti i umjetnosti liderstva koja se u hrvatskoj stručnoj javnosti, iako posebno značajna, veoma rijetko spominje. Pojam "sustavno razmišljanje" zapravo se odnosi na moćnu novu perspektivu gledanja na stvarnost u kojoj živimo i radimo, na poseban stručni jezik i skup alata koji se koriste za rješavanje "tvrdoglavih" problema koji se u našoj svakodnevnici kontinuirano ponavljaju. Čvrsto se oslanja na znanstveno područje "dinamike sustava" (eng. system dynamics) dovodeći u središte pozornosti odnose; između različitih elemenata istog sustava te među različitim sustavima.

Nasuprot Descartesovom redukcionizmu, toliko uobičajenom među hrvatskim liderima i menadžerima u poslovnom i javnom sektoru koji ustrajne "probleme" uvijek rješavaju istom metodom: izoliranjem "problema" iz šireg konteksta te zatim "popravljanjem" tako izoliranih komponenti, sustavno razmišljanje nam poručuje da prihvatimo holistički svjetonazor, shvatimo u kojem su odnosu i na koji način promatrani "problemi" povezani među sobom i s višom cjelinom kako bi ih mogli učinkovito riješiti.

Iako se možda na prvi pogled čini apstraktnom, koncepcija sustavnog razmišljanja posve je stvarna i praktična te se svi mi, više ili manje svjesno, gotovo svakodnevno s njom susrećemo. Primjerice, vjerojatno ste se već našli u sličnoj situaciji: novi kolega, nedavno postavljen na funkciju voditelja logistike u vašem poduzeću, u želji da se dokaže i "riješi" problem visokih troškova skladištenja i transporta, stvara vama, voditelju prodaje, nove probleme u obliku povećanog nezadovoljstva kupaca zbog kašnjenja isporuke. Policija se također susreće sa sličnim situacijama. Kratkotrajnu radost radi uhićenja dilera droge u jednoj gradskoj četvrti ubrzo prekida spoznaja da je središte kriminalne aktivnosti sada prebačeno u novu četvrt. Još i gore, nakon uhićenja kompletnog dilerskog lanca realnost "na ulici" postaje još težom budući da je prekidanje redovnog lanca opskrbe utjecalo na smanjenje ponude, zatim na povećanje cijene droge na ulici, zatim do povećanja "privlačnosti" kriminalne aktivnosti te na kraju do povećanja broj involviranih osoba.

Sličan primjer negativnih posljedica proizašlih iz pozitivnih namjera u Hrvatskoj su nedavno iskusili mali brodograditelji i trgovci u sektoru nautike. Što se dogodilo? U trenutku rasplamsavanja gospodarske krize Vlada RH, u dobroj namjeri i s ciljem osiguranja stabilnosti državnog budžeta, donijela je niz odluka o povećanju fiskalnih nameta u gospodarstvu. Jedna od njih se odnosila i na znatno povećanje trošarina u sektoru nautike. Linearno gledano, računica je bila jednostavna: povećanjem nameta na nova plovila prikupiti iz sektora nova sredstva za državni budžet. No, sustav je "mislio" drugačije pa su zbog povećanih trošarina proizvodnja i trgovina posve zamrli. Proizvodni pogoni počeli su se zatvarati jedan za drugim što je na burzu rada odvelo gotovo tisuću radnika s pravom primanja državnih naknada za nezaposlene. Tako su se znatna sredstva umjesto u proračun slila iz proračuna.

Za razliku od navedenog, relativno jednostavnog i očiglednog primjera, koncepcija sustavnog razmišljanja ponekad nas dovodi do posve neočekivanih uzroka "problema" i s njima povezanih rješenja. Znakovit je tako primjer Mumbaia, najvećeg grada Indije koji je posljednjih desetak godina gotovo udvostručio broj stanovnika čime su stvoreni gotovo apokaliptični uvjeti života. Nakon niza neučinkovitih intervencija, lokalne su vlasti ipak shvatile u čemu je problem: nova klasa imućnih građana, u skladu s indijskom kulturom i običajima, znatan dio prihoda odvaja za gradske restorane kako bi ovi na kraju dana nahranili siromašne i gladne. Znajući da više neće biti gladni, siromašni ljudi dolaze živjeti u grad. Stoga se lokalnoj upravi nametnuo pomalo nevjerojatan zaključak: sve dok imućni nastave s donacijama broj stanovnika nastaviti će se povećavati!

Dakle, uvijek imajte na umu da "nije sve onakvim kakvim se čini", da današnji problemi potječu od jučerašnjih "rješenja", da vam "više truda" u svijetu složenih sustava neće baš previše pomoći, da će vas "logična rješenja" obično vratiti na početak te da lijek (rješenje) često zna biti gori od same bolesti (problema).

Ugodno čitanje!