qLife
No 26, Ljeto 2015.
Timski rad je pojam koji se odnosi na procese uskla�ivanja i razvijanja kapaciteta tima kako bi se ostvarili �eljeni rezultati, a temelji se na disciplinama
zajedni�ke vizije i
osobnog razvoja. Rije� je o vrlo rijetkom fenomenu koji u brojnim organizacijama ne uspijeva za�ivjeti na pravi na�in zbog toga što su timovi sastavljeni od nesavršenih i prirodno disfunkcionalnih ljudskih bi�a.
Sadr�aj
9
Tema broja: Timski rad
13
Ljubav i strah u timovima
Margaret J. Wheatley
U jednoj od svojih knjiga, u davnom 13. stolje�u, Toma Akvinski napisao je: "Ljudi mijenjaju jedni druge... isklju�ivo putem radosti, zadovoljstva i zahvalnosti". Stalne �ivotne promjene nije smatrao pojavom koja postoji da bi nam stvarala probleme, ve� fenomenom koji nas uvijek iznova o�ara novim iznena�enjima.
19
Timsko u�enje
Peter M. Senge
Osnovna zna�ajka neuskla�enog tima ogleda su u rasipanju energije. Iako se �lanovi tima iznimno trude da pridonesu cjelini, njihovi napori ne prenose se u�inkovito u napore tima kao cjeline. Suprotno tome, na primjerima uskla�enih timova nailazimo na zajedni�ko usmjerenje pa se pojedina�na energija �lanova harmonizira. Zapravo, moglo bi se re�i da se u uskla�enom timu javlja stanovita rezonancija ili sinergija, nalik koherentnom laserskom svjetlosnom snopu koji se znatno razlikuje po svojstvima od, primjerice, nekoherentnog i raspršenog svjetla �arulje.
43
Grupna magija i iskustvo rezonancije
Renee A. Levi
Iako smo ve� dobrano zašli u 21. stolje�e, izgleda da se svijet našao u jednoj velikoj zbrci. Nema sumnje da ljudsko društvo trenuta�no �ivi u velikom kolektivnom neskladu, u velikoj disonanciji. Unato� tome, ljudi u brojnim timovima širom svijeta svakodnevno svjedo�e sna�noj rezonanciji koja se najbolje opisuje pojmovima zbli�avanja i suradnje, bliskosti i povezanosti, prirodne uskla�enosti sa stvarala�kom energijom Univerzuma te osobne transformacije.
59
Pet poreme�aja u timskom radu
Patrick Lencioni
Mislite li da konkurentska prednost proizlazi iz umješnog upravljanja financijama? Iz odabira primjerene strategije ili korištenja neke specijalne tehnologije u radnom procesu? Odgovor na ova pitanja negativan je. Timski rad, mo�na i vrlo rijetka kvaliteta, najviše pridonosi uspješnosti poslovanja svake tvrtke.
87
Priroda suradnje: kako se posao doista obavlja?
Anne Murray Allen, Dennis Sandow
U doba industrijske revolucije, koja je simboli�no zapo�ela u Fordovim proizvodnim pogonima otkri�em linije za masovnu proizvodnju automobila, napredak se temeljio na fizici i drugim prirodnim znanostima, te na aplikaciji dostignu�a prirodnih znanosti na industrijsku proizvodnju. Danas �ivimo u drugim vremenima, u tzv. eri znanja, kada filozofija biologije preuzima vode�u ulogu �ime dolazi do stvaranja nove paradigme koja na znanje, ljude i organizacije gleda kao na �ive sustave.
115
Karakteristike vrhunskih timova
David Kirk
Vrhunski timovi, bilo da se radi o sportu, glazbi, biznisu ili nekom drugom podru�ju ljudskog djelovanja, prava su rijetkost. Na njih je teško uop�e nai�i, a kamoli stvoriti ih "ni iz �ega". Autor David Kirk, nekadašnji trener legendarne ragbi ekipe All Blacks iz Novog Zelanda, a kasnije McKinseyjev konzultant, navodi svoja promišljanja o tome kako stvoriti vrhunski tim.
Uvodnik
Nakon što smo u prošlim brojevima qLifea obradili �etiri od pet Sengeovih disciplina moderne znanosti i umjetnosti liderstva - sustavno razmišljanje, osobni razvoj, zajedni�ku viziju i mentalne modele - stiglo je vrijeme da se pozabavimo timskim radom, sveprisutnim te pomalo misti�nim fenomenom o kojem se promišlja još od davnih vremena, kada su ljudi osmislili poslovicu "slo�na bra�a ku�u grade, a neslo�na je razgra�uju" cijene�i vrijednosti suradnje u obitelji, sportu, biznisu, kulturi i drugim djelatnostima. Stoga ne �udi što mnogi stru�njaci liderstva i menad�menta umije�e timskog rada smatraju toliko va�nim da su ga na pijedestalu konkurentnosti uzdigli na najvišu razinu, povrh umješnog upravljanja financijama, "mudrih" strategija ili korištenja najmodernijih tehnologija.
Timski rad je pojam koji se odnosi na suptilne procese sinkronizacije i razvijanja kapaciteta tima u svrhu ostvarivanja �eljenih rezultata. Temelji se na fenomenu "uskla�ivanja" (engl. alignment) kada grupa ljudi funkcionira "kao da su jedna cjelina". Osnovna zna�ajka neuskla�enog tima ogleda su u bespotrebnom rasipanju energije i resursa. Iako se �lanovi tima iznimno trude pridonijeti cjelini, njihovi napori ne prenose se u�inkovito u napore tima kao cjeline. Suprotno tome, kod uskla�enog tima nailazimo na zajedni�ko usmjerenje pa se pojedina�na energija �lanova harmonizira, a energija manje rasipa. Moglo bi se, dakle, re�i da kod uskla�enog tima pojedina�ni napori nalikuju koherentnom laserskom svjetlosnom snopu koji se po svojstvima znatno razlikuje od raspršenog svjetla �arulje.
Najve�u kvalitetu timskog rada pronalazimo u vrhunskih timova, sposobnih spomenutu uskla�enost podignuti na još višu razinu, sve do stvaranja kolektivne rezonancije koju je najbolje opisati osje�ajem posebnog zajedništva grupe, pro�etog energijom, ritmom i intuitivnim uvidima koji blagotvorno djeluju na interakcije �lanova olakšavaju�i im ostvarenje zajedni�ke svrhe. Susreti vrhunskih timova redom su protkani posebnom fizi�kom, intelektualnom, emocionalnom i duhovnom povezanošï¿½u dvoje ili više ljudi. O njima se govori biranim rije�ima, kao o susretima "druge vrste" na razini srca, duše i podsvjesne memorije, kada odgovori na sva bitna pitanja dolaze iz sfera onkraj pukog uma, iz nekih drugih dimenzija stvarnosti, izravno iz Univerzuma.
Do takve razine funkcioniranja u svijetu organizacija prije svega se dolazi pa�ljivim odabirom �lanstva, te ovladavanjem dijalogom i diskusijom, klju�nim instrumentima timskog rada. U dijalogu se slobodno i kreativno istra�uju slo�ena i suptilna pitanja, pa�ljivo se i duboko "osluškuje" sugovornika "suspendiraju�i" vlastite stavove i gledišta, dok se u diskusiji izla�u i brane razli�ite perspektive kako bi se pronašla najbolja rješenja. Iako se dijalog i diskusija me�usobno nadopunjuju, brojni timovi uop�e ih ne razlikuju.
Pa ipak, moram biti iskren i kazati kako je kolektivna rezonancija iznimno rijedak fenomen i to zbog toga što su timovi uvijek sastavljeni od nesavršenih, više ili manje nesvjesnih, te stoga prirodno disfunkcionalnih ljudskih bi�a podlo�nih povinuti se "obrambenim rutinama" (engl. defensive routines) odnosno "podsvjesnim navikama koje koristimo u interakcijama kako bi se zaštitili od opasnosti, neugode i sramo�enja" (C. Argyris). Primjerice, zbog nepro�išï¿½enih podsvjesnih obrazaca koje u sebi nosimo neskloni smo otvaranju jer se plašimo emotivnih povreda. Suo�eni s konfliktom zbog razlika u mišljenju skloni smo "izgla�ivati razlike" kako bismo smanjili tenzije.
Shodno tome, sasvim je jasno kako kvaliteta timskog rada izravno ovisi o odnosima. Kada su ljudi distancirani te kada me�u njima nema povjerenja, kvaliteta me�uljudskih odnosa neumitno se narušava. Suprotno tome, otvorenošï¿½u, iskrenošï¿½u i sigurnošï¿½u u potporu kolega ja�amo naše spoznajne kapacitete te lakše pronalazimo prave odgovore na kompleksne probleme. Svedeno na osnovnu razinu funkcioniranja, uvijek je rije� o temeljnim pitanjima ljubavi i straha.
U Hrvatskoj, u atmosferi posvemašnjeg nedostatka me�uljudske tolerancije, ljubavi i poštovanja, razgovarati o tome kako se odnosimo jedni prema drugima, te kako sve to utje�e na naše poslovne rezultate jednostavno nam ne polazi za rukom. Rije� je, naime, o temama s kojima se "ozbiljni" ljudi - lideri, menad�eri, politi�ari i poduzetnici - jednostavno ne bave.
Unato� tome što je svijet itekako skrenuo u novom pravcu, pitanjai ljudske svijesti, podsvjesnih obrazaca i potisnutih emocija iz kojih izvire �ivotna materijalna stvarnost u našem društvu ostaju irelevantna. I dalje zaboravljamo da kao lideri i menad�eri moramo te�iti istini, da moramo biti pa�ljivi, odgovorni i karakterni ljudi koji znaju da navedene kvalitete nisu bitne zbog pukog sentimenta ve� radi toga što su jedino sredstvo pristupa kolektivnoj inteligenciji društva, organizacije, grupe i partnerstva. I dalje timove vodimo prijetnjama, �vrstinom, naredbom i kontrolom, umjesto prihva�anjem, razumijevanjem, poštivanjem, slušanjem i potpunim prisustvom.
Na�alost, ma koliko to na prvi pogled izgledalo �udno, u �ivotnoj svakodnevnici umjesto ljubavi i dalje se radije okre�emo strahu.