Novi broj
qLife �asopisa
Patologije liderstva posebno je va�an jer zadire u samu sr� vodstva: u predsvjesne i nesvjesne razine uma iz kojih izvire ponašanje lidera, menad�era i poduzetnika u organizacijama, ali i u njihovu privatnom �ivotu. Rije� je, naime, o samoj suštini znanosti i umjetnosti liderstva, o
kvaliteti svijesti vo�a koja se u vanjskom svijetu manifestira u odnosima koje ti ljudi odr�avaju s okolinom što u kona�nici rezultira uspjehom ili neuspjehom u poslovanju ili u privatnom �ivotu.
Ako ste ikada radili u organizaciji, zasigurno ste nailazili na šefove neuravnote�ena ponašanja: na bahate, arogantne i sebi�ne pojedince koji su zagor�avali �ivot ljudima te time izravno i neizravno degradirali poslovne rezultate tvrtke. Vjerojatno ste nailazili i na druga�ije lidere i menad�ere, na tople osobe koje unato� ljudskosti i dobrim namjerama jednostavno nisu uspijevale "vidjeti" apstraktne sadr�aje na koje im je "cijeli svijet ukazivao" što je u kona�nici tako�er rezultiralo negativnim posljedicama. Ako mo�da spadate u grupu slobodnih umjetnika ili individualaca neke druge vrste tada �ete obrasce o kojima pišem prona�i u obiteljskim odnosima bra�nih partnera ili u odnosima roditelja i djece. Unato� najboljim namjerama ljudi jedni druge jednostavno "ne �uju" što tijekom vremena �esto uzrokuje ogromne frustracije i sva�e. Umjesto da "slo�na bra�a ku�u grade" konfliktima je "razgra�uju" i s vremenom me�u sobom podi�u nepremostive barijere.
Zašto je tome tako?
Vjerovali ili ne, na ovom svijetu ne postoji �ovjek koji �eli biti bahat, sebi�an i arogantan. Ne postoji lider, menad�er ili poduzetnik koji ne �eli �uti što mu drugi imaju za re�i kao što ne postoje ni bra�ni partneri kojima nije stalo do razumijevanja i harmonije u odnosima. Problem je u tome što im sve to sasvim prirodno - zbog uro�ene neadekvatne
kvalitete svijesti - jednostavno ne polazi za rukom.
Razlog za to treba tra�iti u kompleksnosti ljudskog uma koji se sastoji od tri razli�ita dijela: racionalno-analiti�kog
svjesnog uma,
predsvjesnog uma u kojem su pohranjene programirane psihološke reakcije te
nesvjesnog uma koji kontrolira automatske tjelesne funkcije poput disanja ili otkucaja srca.
Jedan od osnovnih zadataka
svjesnog uma sastoji se u tome da opravdava naše postupke bili oni "dobri" ili "loši" (bahatost, arogancija, egocentrizam, pušenje, pretjerano unošenje hrane, alkoholizam) koriste�i se pritom "logi�kim objašnjenjem" ponašanja i uzroka takvog ponašanja. Me�utim, problem tzv. "logi�kog objašnjenja" le�i u njegovoj subjektivnosti; osoba, naime, sama sebe rijetko do�ivljava objektivno i na isti na�in kako je do�ivljava okolina pa stoga primjerima opisanog obrasca svakodnevno svjedo�imo u odnosima sa šefovima, kolegama i prijateljima koji na opaske o druga�ijem stanju stvari obi�no odmahuju rukom posve uvjereni da je istina na njihovoj strani.
Predsvjesni um - kako sama rije� ka�e - smjestio se "ispred" svjesnog uma pa se na njega vrlo teško utje�e sa svjesne razine. Metafori�ki je usporediv sa super ra�unalom kojemu za funkcioniranje trebaju odre�eni programi. Me�utim, softver za ovo biološko ra�unalo ne mo�e se kupiti ve� se svake sekunde, od zametka u maj�inu trbuhu pa do današnjih dana, subjektivnom interpretacijom naših �ivotnih iskustava samostalno i prirodno stvara kako bi potom poslu�io za kreaciju uvjerenja, navika i modela ponašanja. Shodno tome, zaklju�ujemo da je svaka misao i emocija o nekom konkretnom ili apstraktnom sadr�aju na neki na�in povezana s �ovjekovim podsvjesnim iskustvom iz �ivotne prošlosti kojemu je bez korištenja specifi�nih metoda i tehnika, poput
psihoterapije i
duboke meditacije, vrlo teško pristupiti.
To je pravi razlog neu�inkovitosti gotovo svih liderskih programa kojima se nastoji unaprijediti vodstvo: jedni se kre�u u pogrešnom smjeru bave�i se liderstvom na racionalnoj razini, dok su se drugi - pod utjecajem mehanicisti�ke znanstvene paradigme koja �ovjeka nastavlja izjedna�avati sa strojem - latili �orava posla "preoblikovanja i promjene svijesti" zaboravljaju�i pritom na drevna u�enja koja spomenuti proces uspore�uju sa sazrijevanjem jabuke na grani: "…vo�ka sazrije kad joj za to do�e vrijeme… ne�eš puno posti�i ako je više i �ešï¿½e zalijevaš ili ako je više i �ešï¿½e okopavaš".
Iako je teško prihvatiti �injenicu da se aktivnim djelovanjem ("osobni razvoj") malo toga posti�e u kontekstu razvoja lidera, ipak izgleda da je tako. Jer, kako druga�ije objasniti brojne "stru�njake" koji godinama podu�avaju druge, a da sami malo toga integriraju u vlastite �ivote?
Pa ipak, ne treba gubiti nadu. Svrha i smisao obrazovanja lidera doista postoji. Infrastruktura postaje korisna i va�na - onda i samo onda - kada lideri utvr�enih i dokazanih
prirodnih potencijala, jama�no visoke
kvalitete svijesti krenu u potragu za informacijama, znanjima, tehnikama i metodama. Sve drugo uzaludno je tra�enje resursa. Htjeli mi to priznati ili ne, jabuka uvijek sazrijeva tek kad joj za to do�e vrijeme.
Sadr�aj
