11
Tema broja: Društveno odgovorno liderstvo   

15
Nove strategije poslovanja u resursima osiromašenom svijetu
Nadya Zhexembayeva

Popularna teorija generičkih strategija Michaela E. Portera i koncepcija Blue Ocean Strategy autora W. Chan Kima i Renée Mauborgnea ne vode računa o jednoj važnoj, a jednostavnoj činjenici: bilo da je riječ o "crvenim", "plavim" ili oceanima bilo koje druge boje, autori zaboravljaju da su oni redom postali beznadno prazni.

57
Društveno odgovorno liderstvo
Miljenko Cimeša, Andreja Pavlović

Na početku 21 stoljeća svijet je suočen s izazovima bez presedana u povijesti ljudskog društva. Klimatske promjene, nestanak biološke raznolikosti, pretjerana eksploatacija prirodnih resursa, ekonomske nejednakosti, financijske krize, terorizam i nova tehnološka revolucija primjeri su kompleksnih, međusobno povezanih izazova. Suočavanje s njima zahtijeva transformaciju - duboku promjena načina razmišljanja i djelovanja - koju mogu voditi samo društveno odgovorni lideri.

75
Intervju s Nadyjom Zhexembayevom
Marko Lučić

Pročitajte razgovor s Nadyjom Zhexembayevom, doktoricom znanosti, nositeljicom titule Coca-Cola Chaired Professor of Sustainable Development, predavačicom liderstva i strateškog razvoja na IEDC – Poslovnoj školi Bled i autoricom bestseler knjige Overfished Ocean Strategy  o recentnim promjenama na području strateškog razvoja i implementacije koncepcije društveno odgovornog poslovanja u praksi.   

91
Profil društveno odgovornog lidera: Tex Gunning
Miljenko Cimeša

Bez konkretnog primjera društveno odgovornog liderstva ovaj tematski broj ostao bi nepotpun, nedorečen i neuvjerljiv. Stoga smo ekskluzivno za ovu priliku napisali tekst o životu i djelu Texa Gunninga, bivšeg top menadžera Unilevera, a danas predsjednika uprave TNT-a, jedne od najvećih svjetskih kompanija za brzu isporuku pošiljki.

109
Unilever: priča o dva svijeta
Andreja Pavlović

Priča o Unileveru, globalnom divu koji već petu godinu zaredom vodi na listama "društveno najodgovornijih svjetskih tvrtki" i Paulu Polmanu, predsjedniku uprave, koji postupcima i promišljanjima nastavlja prkositi uvriježenim stavovima tradicionalnog kapitalističkog pristupa upravljanju.

121
Organizacije društvene dobrobiti - SGO
Samuel Mahaffy, Charles Sorensson
Autori teksta ocrtavaju obrise novog hibridnog poslovnog modela - nove kombinacije "profitnog" i "neprofitnog" pristupa poslovanju - kojeg nazivaju Organizacija društvene dobrobiti (engl. Social Good Organization, SGO).

U zimu 2008. godine - u namjeri da za nulti broj qLifea intervjuiram gospođu Dadi Janki - veliku duhovnu učiteljicu i lidericu organizacije Brahma Kumaris Spiritual University - uputio sam se u daleku Indiju. Unatoč tome što razgovor nije bio unaprijed dogovoren i što su šanse da se dogodi planirano bile iznimno male, vjerovao sam kako će mi se posrećiti te da ću se kući vratiti s toliko željenim sadržajem.

Tako je i bilo. Spletom nevjerojatnih okolnosti pružila mi se prilika da po odlasku jordanskog kralja i kraljice iz Dadina ashrama više od sat vremena razgovaram s osobom koju mnogi smatraju jednim od najvećih živih mudraca. Po završetku intervjua, upitala me jesam li čuo za Call-of-the-Time-Dialogues?

"Naravno! Riječ je o godišnjem skupu vodećih svjetskih znanstvenika, lidera i intelektualaca pod vašim pokroviteljstvom," ponosno sam odgovorio. "Točno. Pozivam te - ako želiš - da nam se u proljeće pridružiš na Oxfordu," rekla je Dadi Janki i nastavila: "Upoznat ćeš pisca Paula Coelha, zatim Petera Sengea, jednog od vodećih svjetskih znanstvenika na području liderstva i menadžmenta, a doći će i Tex Gunning, jedan od šefova Unilevera. S obzirom na to da namjeravaš pokrenuti časopis o liderstvu vjerujem da će ti četverodnevno druženje zasigurno koristiti."

Tako sam se u proljeće iste godine našao na putu za London, još uvijek ne vjerujući što mi se događa. Razmišljao sam tada - sa stanovitom zebnjom i strahom - o tome što me tamo čeka; ipak se radilo o susretu i druženju s ljudima čije su knjige umnogome formirale moju osobnost i stručnost. Dvojio sam, naime, jesam li dobro napravio prihvativši poziv.

Kako su moja dotadašnja životna iskustva bila isključivo povezana s hrvatskim profesorima i liderima tvrtki - u pravilu osobama krutih stavova i mentalnih modela s kojima je vrlo teško surađivati i zajednički promišljati - pitao sam se što ću raditi među uglednicima svjetskoga glasa? Kako će se oni odnositi prema meni, nekom no name dečku iz no name zemlje? Što im uopće ponuditi?

Obasut teškim mislima uskoro sam se našao u maloj dvorani prekrasne stoljetne građevine u društvu tridesetak ljudi. Nakon kratkog uvodnog govora domaćina, podijeljeni smo u manje skupine koje su metodom World Caffea započele dijalog o gorućim izazovima ljudskog društva, organizacija i institucija. I kako to obično biva, već prvog jutra sudbina me spojila sa Sengeom i Gunningom u istome timu. I odmah uklonila pogrešne pretpostavke i ideje.

Umjesto s moje strane očekivane bahatosti i samouvjerenosti dvojica uglednika zračila su drugačijim energijama. Prvo sam u njima uočio nevjerojatnu skromnost. Niti jednom riječju ili gestom nisu odavali dojam osoba koje su svojim djelima značajno utjecale na svjetsku javnost. Potom su me se dojmili dubinom, pažljivošću i uvažavanjem kojom su slušali sugovornike za stolom, iskreno vjerujući da i mi drugi doista imamo što za reći. Na kraju su svemu tome pridodali neobičnu otvorenost dijeleći s nama strahove i nedoumice u svezi kompleksnih liderskih izazova, ali i privatnih problema.

Sljedećih dana otkrili su mi kako "ni približno nemaju sve odgovore na kompleksne probleme" te kako se "kontinuirano propituju jer nikada nisu sigurni kreću li se u pravom smjeru". Osim toga, osobito su me se dojmile Gunningove ideje o liderstvu: " Liderstvo nije pozicija, nego odgovornost"; "ljudi su uvijek na prvome mjestu... osobni razvoj pojedinca utkan je u temelje napretka svakog društva i organizacije"; "prosječni lideri primarno brinu o sebi i svojima, dobri lideri brinu o sebi i svojima vodeći pritom računa i o drugima dok izvrsni lideri čine sve to, ali i mnogo više nastojeći svijet učiniti boljim mjestom."

Vrativši se kući, pod dojmom opisanog iskustva opet sam počeo dvojiti jesam li dobro napravio prihvativši poziv Dadi Janki... iz sasvim drugih pobuda nego kada sam putovao u suprotnom smjeru. Jer, živjeti u hrvatskom okruženju nakon što upoznaš takve ljude i osjetiš im vibracije iznenada postaje veoma teško.

Teško je - da ne kažem frustrirajuće - svakodnevno svjedočiti borbama za liderske pozicije na koje se ne gleda iz perspektive ogromne odgovornosti za duševno i materijalno stanje ljudi već isključivo iz perspektive povlastica za odabranu elitu. Zahtjevno je svakodnevno svjedočiti umišljenim izjavama brojnih "stručnjaka", posve uvjerenih u vlastitu sposobnost da se nose sa složenim hrvatskim izazovima, unatoč tome što uopće nisu adekvatno educirani za posao kojim se bave zbog čega nisu imali - niti će ikada imati - konkretne rezultate. Nelagodno je promatrati takve ljude kako bez imalo srama - kao da je riječ o sasvim normalnom procesu - prvenstveno brinu o sebi i o svojem "stadu" dok potrebe drugih društvenih skupina istovremeno smatraju tek deklarativnim problemom. Pa ipak, najbolnije od svega je svjedočiti kako javnost u tvojoj zemlji vrednote poniznosti, humanosti, skromnosti i otvorenosti umjesto s istinskim liderstvom izjednačava s "luzerskim" kvalitetama slabića.

Zarobljeni u opisanom svjetonazoru ne uspijevamo vidjeti očito: sve dok tisuću do dvije osoba Gunningove energije ne preuzme čelna mjesta u domaćem društveno-gospodarskom sustavu pomaka neće biti. Sve dok na kolektivnoj razini ne stvorimo uvjete da osobe više kvalitete svijesti - koje su već sada tu među nama - iskorače na pozornicu oslobođene opravdanog straha da ćemo ih razapeti na metaforičkom križu, nastavit ćemo se vrtjeti uvijek u istome krugu.