O „Mentorstvu i coachingu“ kao o posebnom broju
qLifea razmišljali smo du�e vrijeme, prvenstveno radi toga što je rije� o vrlo popularnim metodama osobnog razvoja koje su se posljednjih desetak godina toliko proširile svijetom liderstva, menad�menta i organizacijskog razvoja da gotovo i nema ozbiljnije tvrtke koja u programima razvoja djelatnika ne koristi - ili barem ozbiljno ne razmišlja o tome da koristi - usluge mentora, coacha ili psihoterapeuta.
Što je, dakle,
mentorstvo? Mo�e se kazati da
mentorstvo potje�e iz gr�ke mitologije, odnosno iz Homerove „Odiseje“. Nakon što je Odisej, kralj Itake, krenuo u rat protiv Troje, malodobnog sina Telemaha i suprugu Penelopu ostavio je u rukama velikog prijatelja Mentora u�inivši ga odgovornim za dje�akovo
obrazovanje,
izgradnju karaktera,
mudrost odlu�ivanja i
osvještavanje �ivotne svrhe. Mentor je bio u�itelj koji je na svoga u�enika prenosio iskustva, znanja i mudrosti kako bi ga pripremio na izazove budu�nosti u procesu koji je po njemu kasnije nazvan
mentorstvo.
U nastavku djela Homer daje do znanja kako se u liku Mentora uvijek iznova utjelovljuje bo�ica Atena - posebno u kriti�nim situacijama za Telemaha i Penelopu - pru�aju�i im „mudre savjete, razboritost i prakti�ne uvide“ �ime uloga Mentora, te s njome povezano
mentorstvo, poprima dodatnu duhovnu dimenziju koja nadilazi puku pragmati�nu kontribuciju u�enikovoj dobrobiti. Prisutnost Atene u formi Mentora simboli�ki ozna�ava da su Telemah i Penelope zapravo primili „...dar s neba..od bogova...u formi me�uljudskog odnosa s Mentorom“ kako bi sazrijeli i izrasli u istinska ljudska bi�a.
Prema tome, zaklju�uje se kako
mentorstvo predstavlja izrazito duboku transformacijsku formu osobnog razvoja koja nadilazi puko svladavanje neke „poslovne vještine“ ili stjecanje „specifi�nih liderskih ili menad�erskih znanja“.
Poslovni
coaching, kao posebna grana coachinga kojom se
qLife bavi, svoje korijene vu�e iz bihevioralne psihologije koja se od Freudove psihoanalize suštinski razlikuje po tome što se ne bavi problemima psihe klijenta ve� se primarno oslanja na
mišljenje i
ponašanje kako bi osna�ila �ovjekove najve�e potencijale i u�inila ga uspješnijim. Za�etnikom poslovnog coachinga smatra se Sir John Whitmore koji je tijekom osamdesetih godina prošlog stolje�a prenio zamisli klju�nih bihevioralnih psihologa u Europu primijenivši ih prvo na zanimanje trenera u sportu, a potom i u poslovnom kontekstu. Whitmore je tada napisao knjigu
Coaching for Performance te je tako nastao
Performance Coaching, prete�a današnjeg
executive coachinga, koji bismo mogli definirati kao „proces unaprje�enja performansi i sveop�eg blagostanja pojedinca ili grupe, pomo�u jasno definiranih ciljeva, propitivanjem vrijednosti i uvjerenja te na koncu osmišljenim planom djelovanja“. Pritom je va�no kazati kako se u procesu
coachinga ništa od navedenog ne posti�e „savjetovanjem“ klijenta od strane coacha ve� isklju�ivo studioznim i koherentnim propitivanjem kako bi se utjecalo na
samosvijest klijenta.
Osnovne razlike su, dakle, u tome da je mentorstvo prvenstveno usmjereno na odnos, a coaching na konkretne ciljeve. Mentorstvo se prvenstveno bavi transformacijom osobnosti, a coaching promjenom ponašanja. Mentorstvo je radi toga prvenstveno dugoro�no orijentirano, dok je vremenski horizont coachinga obi�no kra�i. Mentorstvo je dvosmjerni proces primarno usmjeren na razvoj, a coaching jednosmjerni proces okrenut postizanju rezultata.
Na kraju treba biti iskren i re�i da na mentorstvo i coaching ne treba gledati kao na panaceju koja tek tako rješava osobni razvoj. Štoviše, u tom segmentu - kao i u drugim segmentima znanosti liderstva i menad�menta - zbog slo�enosti tematike postoje brojne nedoumice i problemi. Primjerice, osim ako vam mentor nije bo�ica Atena, u procesu mentorstva neminovno �ete nailaziti na dobronamjerne savjete mentora obojane
njegovim �ivotnim iskustvom, koji su se uspješni pokazali na
njegovom �ivotnom putu što nije garancija da �e se isto dogoditi vama. �ine se, zapravo, da je istina druga�ija: brojni uspješni ljudi do uspjeha su došli okretanjem
vlastitoj istini koja se ostatku svijeta, pa onda i njihovim dobronamjernim mentorima, u presudnim trenucima �inila posve ludom i „pogrešnom“.
Osnovni problem
coachinga ogleda se u tehnici izvedbe koja isklju�ivo propitivanjem odvodi klijenta na nove razine svjesnosti kako bi kona�no „uvidio“ sadr�aje koji su dotad bili izvan domašaja njegova svjesnog uma. Osim ako vam coach nije Sokrat - koji je neuke gra�ane Atene konciznim ispitivanjem vodio do kompleksnih rješenja - nakon po�etnih fantasti�nih rezultata vjerojatno �ete se „zavrtjeti“ u krugu sli�nih pitanja i sli�nih odgovora koji vam ne�e previše pomo�i da se pomaknete s mjesta. Jer, u temeljima coachinga krije se nikad dokazana te, po mojem osobnom sudu, neistinita premisa: „iscjeljenje �e se sigurno dogoditi jednom kada se problem mentalno osvijesti“. Ponekad ho�e, ali naj�ešï¿½e ne�e; pogotovo u slu�aju transformacije dubokih psiholoških struktura lidera i menad�era koje presudno utje�u na njihove poslovne performanse.
Pa ipak, ne dajte se obeshrabriti. Odlu�ite li se na kretanje u krugu izme�u kvalitetnog
mentorstva,
coachinga i
psihoterapije - i drugih metoda koje se u posljednje vrijeme javljaju na sceni - sigurno �ete osobno rasti. Ponekad �e taj razvoj biti brz i konkretan, a ponekad �ete se razo�arati. To je normalno i sasvim u redu jer razli�itim osobama u razli�itim �ivotnim periodima odgovaraju razli�iti pristupi i metode. Bitno je ne stati.
Sadr�aj
