Uvodnik: Gary Hamel: O liderstvu i strategiji

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Gary Hamel je osnivač i predsjednik savjetničke tvrtke Strategos, gostujući profesor na London Business School te istaknuti znanstveni suradnik na Harvard Business School. Hamel je jedan od najutjecajnijih mislioca s područja strategije u zapadnom svijetu. Zajedno s C.K. Prahaladom smatra se začetnikom stvaranja novog jezika strategije te razvoja ideja i pojmova kao što su strateška namjera, ključne kompetencije, imaginativne korporacije, strateška arhitektura i predviđanja (budućnosti) industrije. Njegov rad utjecao je na promjenu smjera i sadržaja strategije u mnogim kompanijama širom svijeta. Pored knjige koja je postavila temelje nove paradigme strateškog upravljanja Competing for the Future, Hamel je tijekom devedesetih godina u časopisu Harvard Business Review objavio devet članaka (od kojih je sedam u koautorstvu s Prahaladom).

U posljednje vrijeme posebno privlači pažnju stručne javnosti svojim angažman na projektu MIX – Management Innovation eXchange, internetskoj platformi koja je pokrenuta s ciljem revolucionarizacije znanosti i prakse liderstva i menadžmenta.

Hamel tvrdi kako menadžment, kao skup metoda i alata koje koristimo kako bi iz raspoloživih resursa produktivno stvorili korisne outpute, "nedvojbeno predstavlja jedan od najvažnijih izuma ljudskoga roda. Menadžment nije ništa drugo doli tehnologija ljudskih postignuća koja je posljednjih stoljeća značajno doprinijela globalnom napretku".

Međutim, problem se sastoji u tome što su značajna dostignuća na polju menadžmenta uglavnom nastala u relativno davnoj prošlosti, prije više desetaka godina. Dizajn radnog procesa, projektni menadžment, analiza varijance, budžetiranje, financijsko izvješćivanje, procjena učinkovitosti, podjela rada, brand management - ova i mnoga druga značajna "otkrića" ostavština su davnih vremena s početka 20. stoljeća. Istina je zapravo da je znanost koju nazivamo "modernim menadžmentom" otkrivena davnih godina 19. stoljeća. A te rane začetnike, pionire menadžmenta, opsjedala su dva ključna problema:
1. Kako pridobiti polu obučene radnike koji su iz dana u dan obavljali iste repetitivne poslove da kontinuirano povećavaju produktivnost?
2. Na koji način koordinirati aktivnosti kako bi se postigla masovnost proizvodnje kompleksnih roba i usluga?

Pojednostavljivanjem posla i specijalizacijom odgovor je na prvo pitanje. Odgovor na drugo pitanje odnosi se na računovodstveni sustav i sustav izvještavanja radi maksimiziranja kontrole i minimalizacije odstupanja. Tako je stvorena moderna birokratska organizacija – Menadžment 1.0 – koja je ekspresno postala globalnim standardom ostavši takvim do današnjih dana. Stoga su menadžerski upravljački alati bilo gdje u svijetu vrlo slični, bilo da se radi o globalnom proizvođaču, start-up tvrtki IT sektora ili nekoj javnoj instituciji, bilo da su oni smješteni u Tokiju, Frankfurtu ili pak u New Yorku.