Što smo naučili pažljivim motrenjem inovacija?

 Izučavanje inovacije danas više nije nikakva novost. Iza nas je pedesetak godina temeljitih znanstvenih istraživanja koja su jasno pokazala kako su problemi s inovacijama u mnogo većoj mjeri povezani s upravljačkim propustima negoli s tehnologijom. Vjerojatnije je da su povezani s okruženjem u kojemu se tehnologija koristi negoli sa samom tehnologijom; s odnosima organizacije i njezinih dionika; s liderima koji nisu sposobni inspirirati sljedbenike. Ovi čimbenici od ključne su važnosti za uspjeh ili neuspjeh određene inovacije. Tijekom godina također smo shvatili kako su inovacije u mnogo većoj mjeri pitanje kvalitetnog upravlja sustavom nego znanosti i tehnologije. Stoga je pokretanje novog Center for innovative learning u okvirima poslovne škole IEDC - potez posve prikladan trenutnim potrebama!

Slogan poslovne škole IMD: "Kako kreirati iskustvo istinskog učenja?" oduvijek je bio u središtu našeg zanimanja. Smatramo kako smo dobrano zašli na put pronalaska adekvatnog odgovora na ovo neobično važno pitanje. Prije svega, potrebno je usvojiti više jednostavnih lekcija:

1. Klijent uvijek mora biti u središtu pažnje. Prije svega drugoga, uvijek treba imati na umu da priča o inovacijama započinje s klijentom. Za uspješnu komercijalizaciju inovacije nije dobro primarno se usmjeriti na inovatora umjesto da razmišljamo o čovjeku kojem je ona namijenjena: osobu koja će novu ideju spremno platiti vlastitim novcem. Poznajete li svoje klijente toliko dobro da s njima kvalitetno surađujete na izradi novog proizvoda, prema njihovim potrebama, tada ste na pravom putu da vaše inovacije učinite uspješnima. Kao najbolji stručnjaci za svoja vlastita životna iskustva, klijenti o proizvodu uvijek znaju više od autora.

Radeći na knjizi Virtuoso Teams (Andy Boynton, Bill Fischer, Virtuoso Teams, London, Financial Times, 2005.), došli smo do jedne važne spoznaje: odnose s klijentima nije dobro graditi na uvriježenim stereotipima, prisutnim u svakom biznisu i svakoj industriji, koji se svakodnevno šire na jutarnjim kavama, poslovnim ručkovima i večerama jer nas oni uvijek navode da klijentima pružimo manje nego što možemo te time ostavimo njihove potrebe nezadovoljenima. Uspješne inovacije obično oplemenjuju klijente. Percipirati korisnike kao složena, zanimljiva i sofisticirana bića spremna više potrošiti kako bi zadovoljili svoje potrebe pravi je pristup pokretanju svakog inovativnog projekta.

Svi mi mnogo govorimo i često naglašavamo koliko je važno "slušati klijenata". Iskreno govoreći, nitko se time baš ne voli baviti. Skloni smo vjerovati da dobro poznajemo svoje klijente. No, svaki puta kada zamolimo polaznike da odvoje određeno vrijeme za iskren i otvoren razgovor sa svojim klijentima, svjedočimo kako dolaze do novih informacija i složenih pojedinosti kojih do tada nisu bili svjesni. Često se tada desi da saznaju kako su klijenti voljni platiti nešto što oni sami nikada ne bi uzeli u obzir. Dakle, kada dobro proučimo i upoznamo klijenta te se nakon toga prilagodimo njegovim potrebama, na dobrom smo putu da pronađemo sretno rješenje.

2. Uključivanje je posebno važno. U proces stvaranja inovacije važno je uključiti čim više perspektiva; više glava pametnije su od jedne. Složene situacije zahtijevaju složena rješenja – toliko složena koliko treba da se problem uspješno riješi. Zato nam trebaju mišljenja različitih ljudi, različite perspektive, ideje i uvidi, a to nam ne može pružiti jedna osoba. Osiguranje prostora za sudjelovanje većeg broja sudionika ključno je za kvalitetu inoviranja. Međutim, uključivanje ljudi u projekte zahtjevna je liderska kvaliteta na koju rijetko nailazimo. Osim toga, od lidera traži određenu dozu samouvjerenosti koja će okupljenim pojedincima dozvoliti da se iskažu u punom svjetlu. Nažalost, navedene kvalitete rijetko susrećemo.