Primjerice, direktori odjela ljudskih resursa s kojima surađujem svake godine iznova mi govore kako su uspjeli zaposliti sjajne pojedince. Nakon toga osobno upoznam te ljude kako bi opet iznova uvidio koliko su samo ambiciozni, energični i željni znanja. Nakon nekog vremena pregledam njihove performanse da bi opet iznova svjedočio istim, posve prosječnim rezultatima, bez obzira radi li se o novacima zaposlenim na razini uprave korporacije, poslovne jedinice ili projektnog tima. Obično uočim tek poneke razlike, jedni budu malo bolji od drugih, ali rijetko kada nailazim na doista posebna postignuća. Prezentirana u matematičkom obliku, situacija nalikuje jednadžbi kada se umnožavanjem sjajnih pojedinaca uvijek dobivaju prosječni rezultati iako bi, naravno, trebalo biti drukčije. Kada bi smatrali da je misija poslovnih škola podcjenjivanje, a ne razvijanje talenata, danas ne bismo bili ovdje.

Stoga smo posljednjih godina razmišljali zašto se to događa i kako promijeniti takvu praksu? Štoviše, mnogi primjeri iz poslovne i civilne prakse jasno pokazuju da rezultat jednadžbe može i mora biti drukčiji budući da su pojedine organizacije zaposlile darovite pojedince nakon čega su novaci ostvarili izuzetna postignuća. Kako? Jednostavno tako što nisu bili spremni na kompromise bilo koje vrste! Uspješne organizacije znaju što žele i zašto to žele, te se potom okreću stvaranju okruženja koje pogoduje ostvarenju izuzetnih postignuća. Sadržaji u nastavku teksta govore o raznim aktivnostima koje su te organizacije poduzele, poanta kojih je da su inovacije suštinski nespojive s nepotrebnim i preuranjenim kompromisima. Ako vam je cilj izvrsnost, tada ne možete činiti drugo nego zaposliti natprosječne pojedince. Ako je vaš cilj prosječnost umjesto izvrsnosti, ako ne očekujete velika postignuća, čemu tada gubiti vrijeme i energiju kako bi privukli posebne pojedince?

3. Ljude zapošljavajte temeljem njihove stručnosti, a ne na temelju njihovog ponašanja. Većina knjiga o znanosti menadžmenta poručuje svojim čitateljima sljedeće: "Zapošljavajte ljude radi njihovih stavova i ponašanja... zatim ih educirajte kako bi postali stručnjaci u svom poslu". Zašto? Zato što svi mi, kao lideri i menadžeri, svakodnevno moramo s tim istim ljudima i njihovim stavovima živjeti i raditi, pa nam onda kvalitetni stavovi i ispravno ponašanje u mnogome olakšavaju život. No, takav pristup i takav način razmišljanja negativno utječe na generiranje svježih ideja u vašem malom, sretnom i zadovoljnom timu. Želite li uistinu doći do novih ideja, barem ponekad morate zapošljavati ljude sa znanjem i vještinama, hrabro se suočavajući s njihovim osebujnim stavovima i ponašanjem.

4. Poticajno konverzacijsko okruženje predstavlja "conditio sine qua non" učinkovitog inoviranja. Razgovor, komunikacija, dijalog... temeljni su procesi u korijenima nastanka svake inovacije. Dok su se industrijski inženjeri 20. stoljeća u procesu rada usmjeravali na "zadatke", inženjeri inovacija u budućnosti će redizajnirati organizacije znanja rekonfiguriranjem komunikacijskog okruženja. Osobno vjerujem da se komunikacijsko okruženje može svjesno oblikovati prema nečijim potrebama. Budimo realni, inovacija se na koncu uvijek može poistovjetiti s konverzacijom. Radi se zapravo o procesu osmišljavanja ideje i njezinom prenošenju drugoj osobi da bi je ona unaprijedila ili upotrijebila. Puko osmišljavanje ideja bez njihovog prenošenja drugima nije i ne može biti inovacija. Stoga je kreiranje kvalitetnih uvjeta za konverzaciju koji podupiru neometan protok ideja od ključnog značaja za uspješno inoviranje.

Jorma Ollila, (predsjednik uprave Nokie i njen bivši izvršni direktor, član uprave Ford Motor Company, član uprave Royal Dutch Shell, op. ur.) u potrazi za novim idejama svake je godine više mjeseci provodio u Silikonskoj dolini. Često je znao reći kako se radilo o njegovom najvažnijem zadatku u ulozi glavnog izvršnog direktora velike tehnološke kompanije. Ollila je također opazio kako se najbolje osjećao u kantini tvrtke koju bi posjetio jer je uživao sjediti za stolom u ugodnom okruženju te s domaćinima raspravljati o nekoj ideji. Rezultat? Novo sjedište Nokie nedaleko Helsinkija izgrađeno je uokolo dva glavna atrija, a u jednom od njih smještena je ogromna kantina. Susjedni uredi pregrađeni su staklenim zidovima koji potiču djelatnike da se uključe u konverzaciju u što većem broju. Sve nam to govori koliko je učinkovito konverzacijsko okruženje važno za inoviranje.