5. Projektirajte organizacije na isti način na koji se projektiraju gradovi. Unazad par godina na tržištu se pojavila vrlo mudra knjiga o snazi metafora za promišljanje razvoja tvrtke. Preciznije rečeno, čitatelje se potiče da o organizacijama i dizajnu njihove strukture razmišljaju kao: o strojevima, o organizmima, o mozgu, o kulturi, o političkom sustavu, o psihijatrijskoj ustanovi i slično (radi se o knjizi Images of Organization, Gareth Morgan, SAGE, 1986., op. ur.). U novije vrijeme Gary Hamel se prilikom opisivanja organizacijske strukture služi radovima urbanistkinje i teoretičarke razvoja gradova Jane Jacobs. (Gary Hamel, Bill Breen: The Future of Management, Cambridge, MA, Harvard Business School Press, 2007.). Slažem se s Hamelom i podržavam njegove ideje koje nas navode da proces inoviranja u organizacijama poistovjećujemo s razvojem gradova. Promislite o tome:
- Kako izgleda "promet ideja",
- Na kojim je pravcima taj promet najjači,
- Gdje su smješteni privlačni kvartovi,
- Na kojim mjestima se okupljaju inteligentni pojedinci,
- Na koji način kvalitetnije stapati ideje,
- Na koji način u sve to uklopiti različitost kako bi se priča učinkovito zaokružila.

Zapravo, vjerujem da je uspješne inovativne tvrtke moguće dizajnirati proučavanjem strukture velikih svjetskih metropola (Richard Florida: Who’s Your City?, New York, Basic Books, 2008.).

6. Upustite se u veće rizike, s manjim šansama za uspjeh. Rizik predstavlja osnovnu sastavnicu inovacija; baš kao i neuspjeh. Smatram kako se proces inoviranja, u svojoj suštini, zapravo svodi na proces pokušaja, neuspjeha i učenja iz neuspjeha kako bi se novi pokušaji pokrenuli na novim osnovama. Djelatnici specijalizirane savjetničke tvrtke IDEO sa sjedištem u kalifornijskome gradu Palo Alto opisani proces nazivaju "prototipiranjem". Na IMD-u njihov smo koncept prihvatili s tolikim oduševljenjem i strašću da smo ga pomalo iz pukog modela pretvorili u životnu filozofiju. Kontinuirano kreiramo prototipe za sve i svašta vjerujući kako "prototipiranje" značajno unapređuje našu inovativnost. Zašto u to vjerujemo? Prije svega radi bolje komunikacije! Opipljivost i realizam "prototipa" osigurava kvalitetnije povratne informacije i hitrije odgovore.

7. Uljudni timovi postižu tek pristojne rezultate. Ovdje se opet vraćamo na kvalitetu komunikacije. Naša su istraživanja pokazala da uljudni timovi postižu tek prosječne rezultate. Što ne znači, naravno, da trebate biti drski već da ponekad trebate okupiti različite ljude u situacijama koje će im omogućiti da se iskažu, zato što mogu učiti jedni od drugih i međusobno se natjecati umjesto da samo stoje sa strane.

Doris Kearns Goodwin napisala je knjigu Teams of Rivals: The Political Genius of Abraham Lincoln koja opisuje upravo taj obrazac. U jeku američkog građanskog rata Lincoln je shvatio da mu za uspjeh trebaju nove, inovativne ideje bez obzira od koga one dolaze. Iz tog razloga u svojem je kabinetu okupio ljude različitih političkih uvjerenja od kojih su se neki doslovce mrzili potaknuvši ih na razgovor. Što je time postigao? Umjesto skromnog kompromisa ili pristranih rješenja dobio je ono najbolje koje svaki pojedinac krije u sebi. Iako je proces bio veoma zahtjevan, istovremeno je bio nevjerojatno učinkovit u kontekstu generiranja kvalitetnih ideja.