Točno prije nekih mjesec dana, usred financijske krize, prijatelj Andy Boynton, dekan Boston College Carroll School of Management za časopis The Boston Globe napisao je: "Želimo li promijeniti i iznova osmisliti svjetski financijski sustav, za jednim ćemo stolom morati okupiti najpametnije ljude svijeta. Upamtite – najpametnije – a ne najpristojnije pojedince. U situacijama sličnim ovoj u kojoj se čovječanstvo danas nalazi uljudni razgovori nisu dobrodošli. Štoviše, pozvani pojedinci moraju ostati zajedno iako se osjećaju nelagodno. Osim toga, moraju brzo djelovati. Naravno da će pritom "perje frcati" na sve strane! No, ako će nas to izvući iz zbrke u kojoj smo se zatekli, takvo je ponašanje sasvim u redu". (Andy Boynton, prema citatu Roberta Weismana u rubrici "Economic All-Stars", The Boston Globe, 12. listopada 2008.) Kada ste prisiljeni uvoditi velike inovativne promjene, morate si usmjeriti vjetar u leđa. U tome će vam od uljudnosti mnogo više pomoći ljudske vještine.  
8. Osmislite procese za učinkovito protjecanje ideja. U vašoj organizaciji vjerojatno postoje razni mehanizmi učinkovitog upravljanja proizvodnjom, zalihama ili potraživanjima. Tijekovi novca na računu pažljivo se i stručno prate. No, što se dešava s praćenjem protoka ideja? Postoje li u vašoj organizaciji pouzdani procesi na kojima možete graditi budućnost? Istina je zapanjujuća: većina tvrtki ne vodi brigu o tome na sustavan i svrsishodan način.

Za uspješno inoviranje menadžment mora osigurati protočnost ideja. Znamo li uopće odakle one dolaze i na koji način kolaju strukturom tvrtke? U kontekstu kolanja materijala takvo pitanje uopće nije sporno. Svi su s time jako dobro upoznati. Što možemo zahvaliti vremenskom periodu od kojih 250 godina neviđenoga bogaćenja pod nazivom industrijska revolucija, usredotočenom na učinkovito transformiranje rada i materijala u gotove proizvode za prodaju. Usmjerenost na reduciranje varijacija ključno je obilježje industrijske revolucije koje i danas negativno utječe na inovacije.

Inovativnost također, poput svakog drugog značajnog procesa, zahtijeva organizirani sustavni pristup pomoću kojeg određujemo kako će se, na najbolji mogući način, prikupljati ideje i prenositi kroz strukture tvrtke kako bi se stvorila dodana vrijednost te kako će se, naposljetku, iste ponuditi drugim korisnicima. Kada su posrijedi ideje, mnogo je bolje pustiti ih da "kruže" nego da se "gomilaju" na jednom mjestu. U tom kontekstu menadžment ima zadatak što bolje razumjeti proces kako bi ga zatim učinili fluidnim. Sve se zapravo svodi na procese, samo što u ovom slučaju umjesto materijala transformiramo ideje pomoću dijaloga. Za razliku od materijalističkih procesa, varijacije se u radu s idejama moraju uvećati, nikako smanjiti. U slučaju DeepDive™ radi se upravo o takvom procesu. (Uvod u DeepDiveTM [TM Deloitte Consulting LLP] pronaći ćete u knjizi Virtuoso Teams, Boynton i Fischer, ibid., 9. poglavlje)

9. Događanja izvan organizacije postaju važnija od događanja unutar organizacije. U prošlosti, na predavanjima o "inovacijama" zapravo smo govorili o hitroj "komercijalizaciji", odnosno bržem i učinkovitijem protoku ideja od trenutka njihovog nastajanja u strukturama tvrtke pa sve do konačne komercijalizacije. Suprotno tome, danas smatramo kako je jasnoća gledanja u budućnost, izvan rigidnih okvira matične tvrtke, postala važnijom od upravljanja komercijalizacijom. Što to zapravo znači? Da bi lideri i menadžeri trebali odvajati više vremena za istraživanje: odakle nove ideje dolaze, tko su ljudi koji se njima trenutno bave. Iako u mnogim slučajevima oni vjerojatno neće postati vaši partneri, činjenica je da se bave poslovima o kojima morate što više znati želite li postati uspješnim inovatorima. (Radi se fenomenu prepoznavanja novih trendova prije njihove jasne pojave o kojem piše Eric von Hippel: Democratizing Innovation, Cambridge, MA, MIT Press, 2006.).

Mnogi od vas upoznati su s pojmom "komercijalizacijskog lijevka" (Kim B. Clark, Steven C. Wheelright, The Product Development Challenge: Competing Through Speed, Quality, and Creativity, Cambridge, MA, Harvard Business School Press, 1995.) Rasprave o inovacijama ranije su se uglavnom njime bavile. No, danas više nije tako, danas se više bavimo kolanjem ideja kroz organizacijsku strukturu, odozdo prema gore i obrnuto, prema kojem u kontekstu inovacija u središte pozornosti treba postaviti lanac vrijednosti, a ne neko čvrsto, nepromjenjivo stanje. (Charles Fine, Clockspeed: Winning Industry Control in the Age of Temporary Advantage, New York, Basic Books, 1999.) Radi se o drugačijem poimanju svijeta koje se opet iznova temelji na kvalitetnoj komunikaciji kao osnovnom preduvjetu učinkovitijeg protoka ideja.