Dakle, što se u današnje vrijeme dešava s hrabrošću da se uvode promjene? Dame i gospodo, danas se dešava nešto veoma važno, što lidere svijeta stavlja pred nove izazove. Kreativnost, spremnost na riskiranje i hrabrost više nisu dovoljni.
Osobno smatram da poslovno liderstvo, u ovom trenutku vremena, zasigurno se predstavlja najveći problem razvijenih zemalja. Razvijene zemlje već su zasićene stvarima: osmišljavanjem, proizvodnjom i prodajom stvari koje nam podižu standard života, istovremeno smanjujući njegovu kvalitetu. Kako? Zašto?
Promjene u suvremenome društvu sve se brže odvijaju, različito raspoređene. Činjenica je naime kako različiti makro-ekonomski podsustavi napreduju i mijenjaju se različitom brzinom. Tehnologija se brzo mijenja (povećavajući standard života), a društvene vrijednosti sporo. Navedena razlika u brzini promjena dovodi do stvaranja društveno-ekonomskih razlika koje se manifestiraju sve većim i sve ozbiljnijim društvenim sustavnim problemima, poput kriminala, nezaposlenosti, društvenih nemira i društveno-političkog otuđenja: dakle, manifestacija smanjene kvalitete života.
Kao što vidite, dame i gospodo, viši standard ne donosi nužno i višu kvalitetu života. Zapravo je suprotno.
Razvijene zemlje danas trebaju, više nego ikada prije, društvene lidere, odnosno ljude koje je Andre Malraux, prvi francuski ministar kulture, davno nazvao "društvenim animatorima": osobama u stanju prepoznati trendove, kulturne i socijalne potrebe društva, odnosno ljude sposobne mobilizirati društvene sile i resurse u sadašnjosti ZA bolju budućnost.
Vjerojatno ćete se upitati na koji se način postaje društvenim liderom? U kakvom je odnosu takva osoba spram gorućih, društveno-ekonomskih, sustavnih problema? Istinski društveni lideri od prosječnih ne razlikuju se samo po kreativnosti, spremnost na riskiranje i hrabrosti, već ponajviše po vrijednostima: sposobnosti razlikovanja dobrog i lošeg, ispravnog i neispravnog.
Suvremenom društvu, želi li stvoriti bolju budućnost, neophodni su novi lideri, osposobljeni za ispravne vrijednosne odabire. A kako to mogu postići? Do ispravnih vrijednosnih odabira zasigurno neće doći logikom ili kakvom matematičkom cost-benefit analizom, već aktivnim slušanjem poruka u dubini vlastitoga srca. Jer, upravo nas to čini ljudima, po tomu se razlikujemo od drugih bića. Istinski društveni lideri, ljudi koji će nas odvesti u bolju budućnost, ne razmišljaju samo glavom, već i srce koriste u istu svrhu.
Dame i gospodo, mnogo je teže podučiti čovjeka vrijednostima, negoli znanstvenim činjenicama i formulama. Rođenje u ljudskom tijelu ne čini nas automatski čovjekom. Smatram kako je navedeni aspekt razvoja lidera, razmišljati srcem, više nego glavom, ključna manjkavost i nedostatak postojećih obrazovnih programa. Edukacijski programi razvoja lidera i menadžera trebali bi, siguran sam u to, u jednakoj mjeri poticati ljude da vide (um) kao i da osjete (srce).
Društvo treba danas stvarati lidere sutrašnjice, novu vrstu lidera koji se u donošenju materijalističkih odluka vode društvenim vrijednostima, a ne suprotno, da njihovi materijalistički ciljevi kompromitiraju njihove društvene vrijednosti. Danas nam, više nego ikada prije, trebaju društveni lideri vođeni vrijednostima, dovoljno hrabri da društvo pokretano materijalizmom transformiraju u društvo pokretano vrijednostima.