Pet godina provedenih na Berkeleyu obuhva�a razdoblje od demonstracija u People’s Parku do Nixonove ostavke, veoma zanimljiv period izme�u 1969. i 1974.godine. U ljeti, nakon napuštanja Ann Arbor i prije dolaska na Berkeley �elio sam se zaposliti i nešto raditi. Nisam uspio jer sam bio stranac, a stranci su u to vrijeme (Vijetnamski rat) teško dolazili do posla. Ovog puta mi je pomogao jedan drugi profesor koji je poznavao stanovitog gospodina u McKinsey&Company gdje mi je ponu�eno privremeno zaposlenje u Dusseldorfu. Kona�no sam bio zadovoljan! McKinsey me poslao u�iti u kompanije kao što su BASF, Volkswagen, Deutsche Bank. Kasnije �e se to iskustvo pokazati klju�nim za moju daljnju karijeru… Radio sam u velikim i uglednim kompanijama s tehni�kim obrazovanjem ste�enim kroz politi�ke turbulencije u Sjevernoj Irskoj.
Politi�ke napetosti su me oduvijek pratile, i u Belfastu i na Berkeleyu. Nikako ih nisam uspijevao izbje�i, koliko god sam se trudio. Nisam bio direktno vezan uz previranja, ali sam im ipak bio svjedok. Prošao sam kroz mnoge izgrede, suzavce i sli�no. U to vrijeme to je bila naša stvarnost.
II. U�enje u McKinseyu: strateške spoznaje
Rad u McKinseyu za mene je bio veoma va�an. Mnogo sam nau�io, puno više negoli tijekom cijelog poslijediplomskog studija. Osnovna djelatnost McKinseya je tada bilo savjetovanje u strateškom odlu�ivanju, odnosno amorfni problemi vezani uz strateško odlu�ivanje. U to su vrijeme poduze�a u Njema�koj još uvijek bila organizirana prema divizionalnom principu. McKinsey je bio veoma uspješan u prodaji isprobanih ideja Alfreda P. Sloana koje su ameri�ku industriju reorganizirale u profitne centre. S reorganizacijom klijenata nikada se nije po�injalo ve� od prvog dana. Savjetnici bi došli u Deutsche Bank ili BASF i provodili u organizaciji mnogo, mnogo vremena. Nisu poduzimali akcije, samo su promatrali. Sjedili bi i promatrali, intervjuirali pa opet promatrali… razmišljali pa se opet vra�ali i promatrali. Takav je na�in rada bio veoma skup i zahtijevao je ogromno strpljenje. Proces bi trajao mjesecima, sve dok savjetnici nisu uspjeli prepoznati "kompleksnu sliku funkcioniranja sustava". Druge savjetodavne tvrtke su koristile druga�iji pristup; došli bi kod klijenta sa odre�enom spoznajnom slikom i rekli: "Morate se reorganizirati na taj i taj na�in." Snaga McKinseya je bila u jedinstvenoj metodi. Savjetnici su zapravo poticali proces nastajanja kompleksne slike. Ovdje se radi o induktivnoj a ne o deduktivnoj racionalnosti. Umjesto nametanja vlastitih okvira na situaciju, jednostavno bi pustili da se okvir pojavi.
© C. Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from web site www.dialogonleadership.org.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukari�, Rijeka
Uredio: Marko Lu�i�
Klju�ne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okru�enju zahtijeva druga�iju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije �e se razmotriti pojedine klju�ne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogu�im implikacijama po hrvat