Pet godina provedenih na Berkeleyu obuhvaća razdoblje od demonstracija u People’s Parku do Nixonove ostavke, veoma zanimljiv period između 1969. i 1974.godine. U ljeti, nakon napuštanja Ann Arbor i prije dolaska na Berkeley želio sam se zaposliti i nešto raditi. Nisam uspio jer sam bio stranac, a stranci su u to vrijeme (Vijetnamski rat) teško dolazili do posla. Ovog puta mi je pomogao jedan drugi profesor koji je poznavao stanovitog gospodina u McKinsey&Company gdje mi je ponuđeno privremeno zaposlenje u Dusseldorfu. Konačno sam bio zadovoljan! McKinsey me poslao učiti u kompanije kao što su BASF, Volkswagen, Deutsche Bank. Kasnije će se to iskustvo pokazati ključnim za moju daljnju karijeru… Radio sam u velikim i uglednim kompanijama s tehničkim obrazovanjem stečenim kroz političke turbulencije u Sjevernoj Irskoj.

Političke napetosti su me oduvijek pratile, i u Belfastu i na Berkeleyu. Nikako ih nisam uspijevao izbjeći, koliko god sam se trudio. Nisam bio direktno vezan uz previranja, ali sam im ipak bio svjedok. Prošao sam kroz mnoge izgrede, suzavce i slično. U to vrijeme to je bila naša stvarnost.


II. Učenje u McKinseyu: strateške spoznaje

Rad u McKinseyu za mene je bio veoma važan. Mnogo sam naučio, puno više negoli tijekom cijelog poslijediplomskog studija. Osnovna djelatnost McKinseya je tada bilo savjetovanje u strateškom odlučivanju, odnosno amorfni problemi vezani uz strateško odlučivanje. U to su vrijeme poduzeća u Njemačkoj još uvijek bila organizirana prema divizionalnom principu. McKinsey je bio veoma uspješan u prodaji isprobanih ideja Alfreda P. Sloana koje su američku industriju reorganizirale u profitne centre. S reorganizacijom klijenata nikada se nije počinjalo već od prvog dana. Savjetnici bi došli u Deutsche Bank ili BASF i provodili u organizaciji mnogo, mnogo vremena. Nisu poduzimali akcije, samo su promatrali. Sjedili bi i promatrali, intervjuirali pa opet promatrali… razmišljali pa se opet vraćali i promatrali. Takav je način rada bio veoma skup i zahtijevao je ogromno strpljenje. Proces bi trajao mjesecima, sve dok savjetnici nisu uspjeli prepoznati "kompleksnu sliku funkcioniranja sustava". Druge savjetodavne tvrtke su koristile drugačiji pristup; došli bi kod klijenta sa određenom spoznajnom slikom i rekli: "Morate se reorganizirati na taj i taj način." Snaga McKinseya je bila u jedinstvenoj metodi. Savjetnici su zapravo poticali proces nastajanja kompleksne slike. Ovdje se radi o induktivnoj a ne o deduktivnoj racionalnosti. Umjesto nametanja vlastitih okvira na situaciju, jednostavno bi pustili da se okvir pojavi.

Komentar

Miljenko Cimeša

Ključne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okruženju zahtijeva drugačiju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije će se razmotriti pojedine ključne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogućim implikacijama po hrvat

pročitaj...