S vremenom sam naučio pouke o strateškoj spoznaji. Uprava McKinseya mi je ponudila posao i nastavak karijere u njemačkoj podružnici. Vjerojatno bih postao partner, no ipak sam se odlučio za karijeru znanstvenika.

COS: Što vas je navelo da tako postupite?

W. Brian Arthur: Prije prvog zaposlenja u McKinseyu izučavao sam područje operacijskih istraživanja. Nakon iskustva u Njemačkoj izgubio sam vjeru u primjenjivost naučenog. Preplavio me je osjećaj da su operacijska istraživanja suviše mehanicistička, da im nešto nedostaje. Počeo sam shvaćati da se istinski bitne spoznaje u poslovanju ne mogu dostići samo matematikom. Matematika je iznimno korisna znanost, primjenjiva u poslovanju prije svega u logistici, npr. u određivanju transportnih ruta, u raspoređivanju proizvodnih linija i slično. No, shvatio sam da je za donošenje istinski važnih odluka najbitnija široka spoznajna vizija. Istinski važne odluke se nisu mogle donositi na temelju stečenog fakultetskog znanja.

Kako bih produbio svoja promišljanja, upisao sam se na studij ekonomije na Berkeleyu. U to doba sam završavao doktorat iz operacijskih istraživanja i planirao drugi doktorat iz ekonomije. Obzirom da na Berkeleyu nije bilo dopušteno doktorirati na dva područja, dizertacija iz ekonomije mi nije prihvaćena, iako sam završio cijeli poslijediplomski studij. Umjesto toga, ponudili su mi poslijedoktorski studij na ekonomiji. Zanimale su me zemlje trećeg svijeta zbog povećanog demografskog rasta i ekonomskih procesa vezanih uz taj rast. Pridružio sam se The Population Council, maloj fondaciji na Park Aveniji u New Yorku, i nakon nekog vremena otputovao u Bangladeš, Kuvajt i Siriju.


Bangladeš: McKinsey način

Radeći u Bangladešu otkrio sam da mi moji znanstveni okviri neće mnogo pomoći. Sjećam se svog prvog posjeta instituciji World Bank… Početna impresioniranost brzo je nestala. Na moje pitanje: "Možete li mi reći koja je stopa nepismenosti u Bangladešu?" dobio sam odgovor: "U ovoj regiji se stopa nepismenosti kreće u rasponu od 23% do 27%." Inzistirao sam da mi se objasni što uopće znači nepismenost, ali nisam dobio kvalitetan odgovor. I dalje sam inzistirao: "U većini muslimanskih zemalja biti pismen znači biti sposoban čitati Kuran. Da li se ta sposobnost tretira kao pismenost ili je potrebna formalna edukacija?" Ponovno nisam dobio odgovor.

Komentar

Miljenko Cimeša

Ključne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okruženju zahtijeva drugačiju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije će se razmotriti pojedine ključne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogućim implikacijama po hrvat

pročitaj...