S vremenom sam nauďż˝io pouke o strateškoj spoznaji. Uprava McKinseya mi je ponudila posao i nastavak karijere u njemaďż˝koj podruďż˝nici. Vjerojatno bih postao partner, no ipak sam se odluďż˝io za karijeru znanstvenika.

COS: Što vas je navelo da tako postupite?

W. Brian Arthur: Prije prvog zaposlenja u McKinseyu izuďż˝avao sam podruďż˝je operacijskih istraďż˝ivanja. Nakon iskustva u Njemaďż˝koj izgubio sam vjeru u primjenjivost nauďż˝enog. Preplavio me je osjeďż˝aj da su operacijska istraďż˝ivanja suviše mehanicistiďż˝ka, da im nešto nedostaje. Poďż˝eo sam shvaďż˝ati da se istinski bitne spoznaje u poslovanju ne mogu dostiďż˝i samo matematikom. Matematika je iznimno korisna znanost, primjenjiva u poslovanju prije svega u logistici, npr. u odreďż˝ivanju transportnih ruta, u rasporeďż˝ivanju proizvodnih linija i sliďż˝no. No, shvatio sam da je za donošenje istinski vaďż˝nih odluka najbitnija široka spoznajna vizija. Istinski vaďż˝ne odluke se nisu mogle donositi na temelju steďż˝enog fakultetskog znanja.

Kako bih produbio svoja promišljanja, upisao sam se na studij ekonomije na Berkeleyu. U to doba sam završavao doktorat iz operacijskih istraďż˝ivanja i planirao drugi doktorat iz ekonomije. Obzirom da na Berkeleyu nije bilo dopušteno doktorirati na dva podruďż˝ja, dizertacija iz ekonomije mi nije prihvaďż˝ena, iako sam završio cijeli poslijediplomski studij. Umjesto toga, ponudili su mi poslijedoktorski studij na ekonomiji. Zanimale su me zemlje treďż˝eg svijeta zbog poveďż˝anog demografskog rasta i ekonomskih procesa vezanih uz taj rast. Pridruďż˝io sam se The Population Council, maloj fondaciji na Park Aveniji u New Yorku, i nakon nekog vremena otputovao u Bangladeš, Kuvajt i Siriju.


Bangladeš: McKinsey naďż˝in

Radeďż˝i u Bangladešu otkrio sam da mi moji znanstveni okviri neďż˝e mnogo pomoďż˝i. Sjeďż˝am se svog prvog posjeta instituciji World Bank… Poďż˝etna impresioniranost brzo je nestala. Na moje pitanje: "Moďż˝ete li mi reďż˝i koja je stopa nepismenosti u Bangladešu?" dobio sam odgovor: "U ovoj regiji se stopa nepismenosti kreďż˝e u rasponu od 23% do 27%." Inzistirao sam da mi se objasni što uopďż˝e znaďż˝i nepismenost, ali nisam dobio kvalitetan odgovor. I dalje sam inzistirao: "U veďż˝ini muslimanskih zemalja biti pismen znaďż˝i biti sposoban ďż˝itati Kuran. Da li se ta sposobnost tretira kao pismenost ili je potrebna formalna edukacija?" Ponovno nisam dobio odgovor.

Komentar

Miljenko Cime�a

Klju�ne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okru�enju zahtijeva druga�iju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije �e se razmotriti pojedine klju�ne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogu�im implikacijama po hrvat

pročitaj...