Zato sam počeo koristiti McKinsey metodu. Dugo bih sjedio i promatrao, bez djelovanja, dok mi se ciljevi i strukture ne bi sami ukazali. U radu mi je pomagao Geoffrey McNicoll, kolega i sjajni sociolog. Radili smo intervjue, razmišljali, promatrali, razgovarali i pokušavali razumjeti uzroke i posljedice događaja. Zanimali su nas pravi uzroci visoke stope nataliteta, siromaštva i slično. Spoznaje smo objedinili u tekstu od 80-ak stranica koji je postao veoma popularan i čitan. Nakon nekoliko godina u Bangladešu otputovao sam u Beč u potrazi za novim izazovima.
Beč, 1977-1982
COS: Kada je to bilo?
W. Brian Arthur: Od 1977. do 1982. godine. 1981. godine s navršenih 35 godina starosti poželio sam se vratiti znanstvenom radu. Put me odveo na Stanford gdje je 1982. godine otvoreno mjesto predstojnika katedre za demografske studije u ekonomiji. Odjel pod nazivom The Food Research Institute istraživao je zemlje trećeg svijeta. Pored tog zaduženja, predavao sam i na katedri za biologiju.
Na Stanfordu sam radio dugi niz godina, sve do 1996. Predugo bi bilo iznositi sve pojedinosti. Ukratko, sve se zapravo svelo na Vašu raniju tezu, ponovno pronalaženje samoga sebe.
JJ: Koji je bio povod tome? Da li se dogodilo nešto što je uzrokovalo Vašu želju da ponovno pronađete samog sebe?
III. Put prema velikoj ideji
W. Brian Arthur: Molekularna biologija me je počela zanimati negdje od 1979. godine. Knjiga The Eighth Day of Creation autora Horacea Freelanda Judsona snažno je utjecala na mene. Knjiga iznosi povijest otkrića strukture DNA i spoznaje, načina funkcioniranja genetskog koda i otkrića strukture molekule hemoglobina. Jednostavno me je oduševila. Počeo sam proučavati enzimske reakcije u djelima Jacquesa Monoda, francuskog molekularnog biologa i dobitnika Nobelove nagrade.
© C. Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from web site www.dialogonleadership.org.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić, Rijeka
Uredio: Marko Lučić
Ključne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okruženju zahtijeva drugačiju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije će se razmotriti pojedine ključne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogućim implikacijama po hrvat