Znanost se temelji na nepoznatom

Današnja je znanost obilježena različitim strujanjima, idejama i informacijama. Pratite li bilo koju od njih do njenog izvora, osnovnog koncepta, dolazite u područje nepoznatog. Npr. temeljni koncepti fizike su kvarkovi i elementarne energije. No, malo toga znamo o njima. Ne znamo zašto energija postoji. Ne znamo što su to kvarkovi. Ne znamo ništa fundamentalno, postoje samo konstrukcije koje tvrde da znanost razumije. Zapravo nije tako. Znanost ne razumije, ona se temelji na magičnom, nepoznatom. Počinje s nepoznatim, nepoznato spaja pomoću raznih poveznica, ali ga ničim ne isključuje.

JJ: Istina.

W. Brian Arthur: Isto je i s kemijom. Proučavanjem prirode kemijskih spojeva dolazimo opet do problema energije. Isti obrazac susrećemo i u ekonomiji.

Jednom sam prilikom upitao kolegu filozofa: "Zašto stalno čitam filozofske tekstove? Ekonomija me više ne zanima a pred dvadesetak godina nisam se mogao odvojiti od nje." Odgovorio mi je: "ako dovoljno duboko istražuješ neku temu, uvijek dolaziš do filozofije". Filozofija je naše sredstvo za borbu s nepoznatim, znanost o nepoznatom. Podsjeća me na izviđača poslanog da ispita nove teritorije.

Želim u stvari reći da smo stvorili nešto što zovemo Znanost zapada koja nam pomaže u rješavanju određenih problema, npr. u planiranju i projektiranju uz pomoć računala, navođenju satelita ili nuklearnih bombi. No, to ne znači da razumijemo svijet u kojem živimo. Ljudi koji misle suprotno pojedinci su koji ne razumiju znanost. David Bohm i Albert Einstein, vrhunski znanstvenici, ukazali bi vam na tanku crtu koju razumijemo i na sivo područje ispod i iznad crte koje i dalje uopće ne razumijemo.

Prihvatimo li ovakav način razmišljanja tada možemo prihvatiti da postoje polja ili područja koja nemaju mnogo veze s procesom razumijevanja. To je moje osobno uvjerenje koje ne bih javno zastupao. U životu sam vidio razne fenomene i pojave koje ne uspijevam objasniti, štoviše, uopće ne znam otkud krenuti.

Ne znam točno niti kako bih ta uvjerenja prenio na vođenje i menadžment. Mislim da bi na neki način trebalo ljude zaustaviti, smiriti, okupiti… sve kako bi se omogućilo nastajanje. Slično kao što 40 godišnjak u krizi srednjih godina odlazi na mirni otok. Možda mu se tamo neće ništa značajno dogoditi. No, možda uvidi da treba promijeniti smjer u životu. Tako bi trebalo postupati.