Determinizam i mehanicizam su paradigme kojima u ovom trenutku objašnjavamo svijet u kojem živimo. Pretpostavljaju da uvijek postoji određena uvjetovanost između problema i rješenja, subjekta i objekta itd. Tijekom cijelog 20. stoljeća koristili smo ih u matematici, fizici i ekonomiji u čemu smo često pretjerivali. Kao i u fizici (kvantnoj teoriji, teoriji fundamentalnih čestica), i u ekonomiji i u filozofiji cjelina je prevladala. Wittgenstein je u Tractatusu pokušao pomaknuti granice filozofije i pretvoriti je u logičan, čvrst, postojan, trajan aparat, mehanički stroj. Morao je odustati od svojih ideja.
Korijeni mehanicizma: Katolička crkva
Zanimljivo je da začetnik mehanicizma nije Descartes nego Katolička crkva. Početak 17. stoljeća u Europi obilježen je ekspanzijom kršćanstva uz još uvijek značajnu prisutnost panteista. Učenjem da je svijet precizni, veliki mehanizam kojim upravlja jedan Bog, Crkva je željela nadvladati panteistički svjetonazor.
Drugo gledište: Organski svjetonazor
Panteisti su smatrali da je svijet organska cjelina. Duh se nalazi u svakom entitetu, svakom potoku, rijeci ili stablu.
Trenutno se nalazimo u nekoj vrsti spiralnog kretanja. Posljednja četiri stoljeća Michelangelo, Galilei, Descartes i mnogi drugi omogućili su nam dublje razumijevanje znanosti. No, polako stižemo do krajnjih granica mehanicizma, postaje nam jasno da je neizbježan povratak organskom svjetonazoru u kojem svijet neprestano nastaje i kojeg sačinjavaju obrasci u stalnoj međusobnoj interakciji.
Teško mi je ispravno objasniti pojam svijesti. U meditaciji sam je jednom prilikom doživio kao univerzalno biće svjesno sebe, kao obrazac koji je svjestan tog istog obrasca. Stvarno neznam što to znači, mislim da se vraćamo orijentaciji na obrasce.
© C. Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from web site www.dialogonleadership.org.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić, Rijeka
Uredio: Marko Lučić
Ključne poruke teksta prof. Brian W. Arthura jesu: - razumijevanje suvremenog gospodarstva zahtijeva stvaranje nove ekonomske teorije, - djelovanje u suvremenom okruženju zahtijeva drugačiju vrstu znanja, - pristup dubljem izvoru znanja ostvaruje se u tri koraka. U nastavku komentara detaljnije će se razmotriti pojedine ključne poruke i iznijeti nekoliko refleksija o mogućim implikacijama po hrvat