Za transformaciju informacija u znanje, kapital i tehnologija su nužni, ali u isto vrijeme i nedostatni, dok je ljudska kreativnost apsolutno nužna. Vernea Allee je jednom prilikom rekla: "Digitalna ekonomija je u Kaliforniji doživjela slom zbog isključivog i jednostranog vrednovanja tehnološkog napretka. Nisu razumjeli važnost institucionalne transformacije tvrtki i društva. Nisu promijenili vlastitu viziju. Top kompanije na tom području su uglavnom bile pravi dinosaurusi u smislu upravljanja ljudima. To je pravi razlog njihove propasti. Ostale tvrtke, poput Cisca i E-baya, stvorile su golemu nematerijalnu imovinu i ljudski kapital te zbog toga uspješno nastavljaju svoj razvoj."

Iako je društvo znanja poslije-kapitalističko, najvjerojatnije je da će ono ostati sustav tržišta znanja, samo drugačijeg oblika. Navedeno nije vrijednosni sud za ili protiv industrijskoga kapitalizma. U tijeku su brze i duboke promjene: ključne vrijednosti kapitalističkog društva potiho se mijenjaju, postaju sporedne ili zastarjele. Važnost ove promjene nas i dalje iznenađuje...

Klasični ekonomisti, kada se bave društvom znanja govore o nematerijalnim kategorijama (eng. intangibles). Čini se da važan dio, možda i najvažniji, ekonomskog sustava SAD-a i Europske Unije čine upravo nematerijalne kategorije. To povlači za sobom da klasični ekonomski alati u uporabi veoma brzo zastarijevaju i da nisu više učinkoviti u mjerenju i upravljanju ovim novim i rastućim dijelom gospodarstva.

 

Naredna važna karakteristika društva znanja odnosi se na uključenost. Razmišljanje ljudi još je uvijek duboko ukorijenjeno u industrijskom svjetonazoru te je stoga većini teško razumjeti tranziciju od isključenosti kao karakteristike industrijskog društva prema uključenosti. Navedeno predstavlja iznimno radikalan zaokret. Ako znanje ne dijelimo s drugim ljudima tada se ono ne može povećavati. Računala razmjenjuju samo podatke, a znanje u svojoj suštini predstavlja podatke višeg reda te je njegovo nastajanje i raspodjela isključivo djelatnost ljudi. Nadalje, ako se znanje ne dijeli, njegova će vrijednost opadati.

 

Komentar

Marino Brečević

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiče me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj živim-o. Ne samo zemlje Hrvatske već i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, već smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opću dostupnost informacija i znanja želim vjerovati da će se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...