Iz sličnih razloga društvena uključenost, usađena u novu paradigmu društva znanja, također postaje vrlo bitna komponenta nematerijalne imovine. Ako javnost neku kompaniju percipira kao organizaciju koja podržava društvenu uključenost, imidž brenda će rasti jer će se kompanija percipirati kao pozitivni društveni čimbenik u zajednici u kojoj djeluje. Dok je društvena uključenost trošak u win-lose industrijskoj paradigmi, ovdje ona unapređuje proces stvaranja znanja, a samim time i proces stvaranja nematerijalne imovine. Ponovno dolazimo do win-win situacije.


Elementi tržišta znanja

Tablica 1: Promjena načina razmišljanja

Industrijski kapitalizam: Konkurentnost je povezana s raspoloživošću kapitala i vrhunske tehnologije. Cilj: proizvodnja i prodaja velikog broja jeftinih materijalnih dobara, Trgovina: roba ili novac za robu, ono što je prodano je izgubljeno (logika "ne možeš imati ovce i novce"-op.ur.), Industrijska politika se temelji na načelu oskudice i isključivanja, Sve industrijske politike, obrana i poslovanja se temelje na načelu tajnovitosti, Patentiranje je pravilo, Debata u kapitalizmu: tko je vlasnik sredstava za proizvodnju? Debata Ljevica-Desnica, Ljudski kapital nije imovina već društveni trošak, Koncepcija industrijskog napretka, rasta i konkurentnosti je kvantitativna, Objekti na tržištu nemaju etičku vrijednost, Prevladavajuća strategija: ovladavanje i dominacija prirodom i tržištem.

 

 Društvo znanja: pozitivan scenarij: Kreativnost, institucionalne promjene i nove vizije su važnije od kapitala i tehnologije, Cilj: proizvodnja kvalitetnog znanja jačanjem ljudske kreativnosti i umreženosti, Nematerijalna imovina, Znanje koje se dijeli nije izgubljeno, razmjena i dijeljenje znanja unutar mreže jedini je način da se znanje poveća, način razmišljanja win-win, Politike se temelje na obilju informacija i na uključenosti, dijeljenje znanja jedini je način za stvaranje novog znanja, Nestanak tajnovitosti i patentiranja, informacije su uvijek dostupne, Debata završava jer se razumije da je um čovjeka osnovo sredstvo proizvodnje, Ljudski kapital postaje osnovno sredstvo proizvodnje, menadžmenta, novih mjerenja i računovodstva, Napredak, rast i konkurentnost postaju kvalitativne kategorije, Etička vrijednost znanja, Prevladavajuća strategija: ponovno povezivanje, održivost i kvalitativan rast.

 

 

Društvo znanja: negativan scenarij: Napori da se ljudska kreativnost eksploatira unutar starih struktura i stare industrijske vizije, Opasnost od manipulacije, Opasnost od uzimanja bez razmjene, Ljudi pokušavaju krasti znanje bez da ga dijele, Opasne nove vrste virusa i pirata, Odbijanje evolucije, Meki fašizam, Ratovi i nasilje, Suptilna ili nasilna manipulacija ljudskim umom, Menadžment u ulozi manipulatora kako bi ljudski kapital podredio strojevima i staromodnom profitu, Odbijanje da se napredak, rast i konkurentnost definiraju kroz kvalitativne pokazatelje, Manipuliranje etikom, smislom, čak i religijom, Usmjereavanje prema novoj i još goroj dominaciji.

Tablica 1. nam pokazuje glavne karakteristike pozitivnog gledanja na društvo znanja i uspoređuje ga s industrijskim kapitalizmom. Pa ipak, iz trećeg stupca tablice je vidljivo da nove vrijednosti društva znanja mogu postati vlastite suprotnosti.


Stvaranje nematerijalističkog društva

Ključno obilježje industrijskog društva ogleda se u njegovoj usmjerenosti na maksimalizaciju proizvodnje i prodaje materijalnih dobara čime se cjelokupna industrijsko-ekonomska paradigma ograničava isključivo na materijalizam. Ekonomska znanost temelji se isključivo na brojevima i jednadžbama pa se zbog toga ekonomisti susreću s novim izazovom: uvrstiti čovjeka (ljudski kapital) u jednadžbu odnosno proizvodnu funkciju jer je u kapitalističkom društvu kvantitativno mjerenje u stvari jedino moguće mjerenje.

Ovdje nailazimo na suštinu problema jer znanje po svojoj prirodi nije materijalno. Iako se neki ekonomisti svojski trude izraziti i izmjeriti znanje u kvantitativnim terminima, čini se da njihov rad ipak nije impresionirao veći dio ekonomske zajednice.

 

Komentar

Marino Brečević

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiče me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj živim-o. Ne samo zemlje Hrvatske već i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, već smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opću dostupnost informacija i znanja želim vjerovati da će se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...