Primjeri netolerantne prakse strukturalne su prirode usađeni u moderan pristup ekonomiji. No, to se mora promijeniti, tolerantnost prema ponašanju i razmišljanju drugih ljudi mora dobiti na važnosti. Nije pošteno optuživati ljude. Pored navedenog, još je jedna prepreka svima poznata: materijalistički pristup životu usađen u svima nama. Materijalizam je postao naša druga priroda, stalno prisutan u umovima ljudi i modernom načinu života. Iz tog razloga se informacije koje se odnose na nematerijalno teško probijaju u javnost. Jednostavno se ne primjećuju. No, prije ili kasnije prihvaćanje drugačijih vrijednosti postati će neizbježno.
Trgovina nasuprot dijeljenju
Trgovina, kakvom je svi poznajemo, relativno je novi pojam. Odnosi se na transakcije u kojima robu mijenjamo za novac, ništa više od toga. Jednom kad se zamjena obavi, transakcija je završena, a nastavka nema. Trgovina u opisanom obliku čini se koncepcijom bez alternative, zbog toga što se ljudi nikada nisu upoznali s drugačijom idejom.
Pa ipak, srednjevjekovna Europa poznaje trgovinu kao jedan drugačiji, bogatiji i cjelovitiji proces koji se temeljio na razmjeni i darovanju. Npr. ako je nekom rataru zatrebalo sjeme, a susjed je to sjeme posjedovao u obilju, tada bi se sjeme mijenjalo za neko drugo dobro, za novac ili bi jednostavno bilo poklonjeno. Ratar bi se zavjetovao na "dug časti". U slučaju potrebe, ratar je bio dužan pomoći svome susjedu ili mu uzvratiti poklon nekom drugom prilikom.
Da je taj isti ratar pošao u grad kupiti sjeme, iskoristio bi priliku da prikupi informacije o novim poljodjeljskim metodama, politici, itd. Vjerojatno bi usput potražio i dobrog supruga svojoj kćeri. Novčana razmjena na gradskim tržnicama bila je tek mali dio ukupne razmjene koja je uključivala i razmjenu znanja, razvoj međuljudskih odnosa, sklapanje brakova, itd.
© World Business Academy, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lučić
Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiče me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj živim-o. Ne samo zemlje Hrvatske već i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, već smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opću dostupnost informacija i znanja želim vjerovati da će se strategijom "zaraziti" cij