Trgovina je poprimila današnje usko značenje za vrijeme industrijalizacije u 19. st. Društvo je spontano prešlo iz faze razmjene u fazu trgovanja. Ideja recipročne razmjene koja je gradila zajednicu potpuno je napuštena u industrijskom kapitalizmu gdje je "dug" smatran posebno negativnom kategorijom, što je vjerojatno rezultat utjecaja puritanizma, pa se u današnje vrijeme "ne imati dug" smatra moralnim. Došlo je do potpunog preokreta vrijednosti.

Razmjenom u društvu znanja znanje se ne gubi, a primatelj znanja s davateljem postaje povezan nekom vrstom duga. Korist davatelja ne mora nužno biti novac, mnogo je važnije povratno znanje koje se davatelju vraća obogaćeno primateljevom kreativnošću. Iz tog razloga novi poduzetnici inzistiraju na razmjeni informacija. Npr., dogodi li se da zaposlenik zadrži informaciju dulje od 24 sata, u nekim tvrtkama Silicijske doline on automatski biva otpušten. To znači da su zaposlenici u većini nacionalnih i regionalnih uprava potencijalni kandidati za otkaz. Iz navedenog slijedi da je izgradnja mreža izvrsnosti od ključnog značaja za svaki sustav. Verna Allee je vrlo elokventno pokazala da su upravo mreže mjesto gdje nastaju nove vrijednosti u novome društvu.

Nastaje, dakle, radikalna promjena u osnovnom poimanju modernog industrijskog trgovanja, u kojem nije moguće posjedovati predmet i novac od tog predmeta. U društvu znanja, u određenom smislu je moguće posjedovati znanje i novac od toga znanja što predstavlja promjenu u skladu s novom logikom razmjene i dijeljenja. Navedeno također znači da novac polako ali sigurno gubi ključnu poziciju u razmjeni znanja, zbog toga što je razmjena znanja bez uplitanja novca moguća. Novac se stoga ubrzano dematerijalizira i odvaja od postindustrijske proizvodnje, te postaje sve spekulativniji i apstraktniji gubeći na taj način vlastitu društvenu korisnost. Jesmo li svjedoci kraja industrijskog poimanja novca? Kakva nas budućnost očekuje?

Tvrtke poput Microsofta kontroliraju ogromne količine novca. No, način na koji je Bill Gates stvorio taj novac potpuna je novost. Gates je zapravo posjedovao znanje, preciznije rečeno, razumijevanje važnosti Appleovoga pristupa izradi softvera prilagođenog korisniku, kojeg je zatim prodao IBM-u. Iako nije posjedovao ni kapital ni infrastrukturu, ova spoznaja bila mu je dovoljna da zaradi nevjerojatno bogatstvo. Linux je novi konkurent Microsoftu na tržištu računalnih operativnih sustava, otvorene arhitekture koju korisnici mogu sami unapređivati. Usporedimo li ih, proizvod Microsfta se čini poprilično "industrijski". Hoće li na duge staze Linux pobijediti Microsoft? Da li se Linux temelji na široj bazi znanja? Budućnost će pokazati...