Prevladavanje oskudice i društvene isključenosti

Kapitalizam i njegov novčani sustav izgrađeni su i temelje se na vrijednostima oskudice i društvene isključenosti. Cjelokupna funkcionalnost tržišta također je izgrađena na istim vrijednostima. Npr. neka tvrtka posjeduje novi proizvod, dok ga druga tvrtka ne posjeduje. Konkurentnost i cjenovni sustav se također temelje na oskudici. Ako robe ima u izobilju, tada ona ne može postići dobru cijenu. Posljedica ovog oskudijevanja jest isključenost s tržišta onih aktera koji ne posjeduju potrebne patente ili proizvode.

U svijetu danas nastaje drugačiji vrijednosni sustav. Društvo znanja je društvo obilja informacija. Stoga je pravi izazov u transformaciji informacija u znanje. Jedino je čovjek, ili preciznije, grupa ljudi, u stanju takvu transformaciju napraviti. Na taj način, pitanje opstanka postaje pitanje dotoka informacija što većem broju ljudi. Znanje se kao tvorevina gradi na uključenosti aktera. Što je više ljudi uključeno u mrežu, to se informacija može brže i bolje transformirati u znanje. Običaj njegovanja oskudnosti informacija naslijeđen iz doba industrijskog kapitalizma rezultira brzim zastarijevanjem znanja. Iz tog razloga proizlazi nužnost promjene vrijednosti.

Na temelju rečenog možemo stvoriti novu poslovicu: "Znanje je poput ljubavi, što ga ljudi više daju, to ga više i dobivaju" koja će vrlo vjerojatno iznenaditi kapitaliste, ali i mnoge druge ljude jer su vrijednosti oskudice i isključenosti duboko ukorijenjene u našem društvu.

Moguće je da će nov način razmišljanja, koji ubrzano osvaja društvo, bitno utjecati na geopolitičku situaciju. Npr., zašto u Africi ne primijenimo koncepciju uključenosti? Zašto informacije i znanje ne podijelimo sa siromašnima? Rezultati takvog pristupa mogli bi biti senzacionalni. Siromašni bi time dobili priliku za novi početak čime bi prirodno došlo do preraspodjele prihoda: ljudska bića ne mogu biti kreativna ako su gladna i zabrinuta za opstanak vlastite djece. Eventualni povrat na znanje mogao bi biti neočekivano visok.

Je li sve ovo utopija? Zemlje trećeg svijeta mogle bi se brže od ostalih uključiti u novo doba jer vrijednosti industrijskog društva nisu tako duboko usađene u njihove umove i strukture. Njihova tzv. tradicionalna i nerazvijena društva još se uvijek temelje na snažnom osjećaju dijeljenja, darovanja i uključenosti pa bi im upravo te vrijednosti mogle osigurati skok u društvo znanja. 
 

 

Komentar

Marino Brečević

Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiče me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj živim-o. Ne samo zemlje Hrvatske već i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, već smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opću dostupnost informacija i znanja želim vjerovati da će se strategijom "zaraziti" cij

pročitaj...