Etika, smisao i transparentnost
Prema industrijskoj logici, proizvodi nemaju etičku konotaciju. Na primjer, čelični blok se može proizvesti u tvornici u Njemačkoj gdje su radnici zaštićeni strogim društvenim zakonima, gdje se s njima ispravno postupa i gdje zarađuju za kvalitetan život. S druge strane, taj isti blok se može proizvesti i u indijskoj tvornici koja eksploatira svoje radnike. U samom proizvodu nema vidljive razlike, i dalje je to isti čelični blok.
U društvu znanja, proizvodi su sve više povezani informacijama, znanjem i smislom. Ljudi žele putem Interneta saznati o proizvodnji Nike tenisica, tko ih proizvodi i u kakvim uvjetima. Isto se može primijeniti na piletinu ili brzu hranu; ljudi žele znati na koji je način hrana uzgojena.
Uđemo li u dublju analizu, očigledno je da se Microsoftov proizvod razlikuje od Linuxovog proizvoda. Unatoč svojim kvalitetama, prvi šalje podsvjesnu poruku zatvorenosti i ekskluzivnosti. Kupci ne mogu promijeniti ili kreativno obogatiti proizvod kojeg su kupili. Microsoftovi proizvodi pored toga što su skupi, prisiljavaju ljude na kupnju uvijek novih verzija koje nisu uvijek kompatibilne sa starijim hardverom ili softverom. Linuxovi programi otvorenog su tipa te su stoga podložni preinakama i poboljšanjima od strane kupaca. Napravljeni su po mjeri čovjeka i zbog toga usklađeni s pozitivnom slikom budućnosti. Opisani primjer pokazuje na koji način smisao počinje prožimati poslovni svijet i javno mišljenje općenito.
Drugi je primjer Coca-Cola koja se 1999. g. suočila s krizom kada su se u Belgiji djeca razboljela nakon konzumiranja Coca-Cole u školi. Uprava Coca-Cole je krizu rješavala orijentacijom na proizvod, objekt. Limenke Coca-Cole tretirane su kao proizvodi s greškom. Milijuni limenki su povučeni s europskog tržišta i prodani u Africi, gdje po svemu sudeći nikome nisu naškodili. Poslovanje orijentirano prema proizvodu pokazalo se kao dobar i jeftin način rješavanja problema.
© World Business Academy, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo, jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lučić
Win-win strategija za Evropsku Uniju u društvu znanja potiče me na razmišljanje o dobitnoj kombinaciji u kontekstu zemlje u kojoj živim-o. Ne samo zemlje Hrvatske već i planete Zemlje. Htjeli mi to ili ne, već smo duboko uronjeni u procese globalnih promjena. Obzirom na brzinu protoka i opću dostupnost informacija i znanja želim vjerovati da će se strategijom "zaraziti" cij