Prije trideset godina osmislili ste termin "umni radnik". (ili "radnik znanja", eng. "knowledge worker", op. ur.) koji su česta pojava u današnjem svijetu. Koji su posebni izazovi vođenja stručnjaka, odnosno "umnih radnika"?

Posljednjih trideset godina se borim upravo s ovim pitanjem: "Kako umne radnike učiniti produktivnima?" Znanje je prema definiciji vrlo specijalizirana kategorija. Nitko ne zna sve, kao što je i kvaliteta znanja o istom različita kod različitih ljudi. Npr., novinari - a ja sam jedan od njih - su dobri u "hvatanju suštine znanja" drugih ljudi i projiciranju tog znanja. No to ne znači da znaju bilo što o psihologiji - novinari znaju pisati i znaju temu približiti širokim masama. Znanje je vrlo specijalizirana kategorija, a umnim radnicima treba upravljati jer specijaliziranost sama po sebi nije produktivna. Dobro je povezati se sa znanjem drugih ljudi, u timove umnih radnika.

Drugo bitno obilježje umnih radnika je da su oni, možda ne baš "osamljenici", već više "individualci". Želite li da budu produktivni, morate štititi njihove oči, uši, ali i jezik. Oni ne žele biti menadžeri. Dobri umni radnici obično žele raditi u svojoj struci. Susreću se s teškim izazovom, pogotovo danas kada su publicitet i visoke plaće rezervirani za menadžere. Iz tog razloga je veoma važno stvoriti mogućnosti za napredak u karijeri profesionalnih stručnjaka.

Knjigu pod nazivom "The Post-Capitalist Society" napisali ste 1993. godine. Možete li detaljnije pojasniti naslov i kada ćemo dostići to "poslije-kapitalističko društveno uređenje"?

Već smo danas u "poslije-kapitalističkom društvu", odnosno u "informacijskom društvu" (eng. information society). Raspolažete li pravom informacijom, danas ćete veoma jednostavno doći do novca. Nekada je bilo drugačije. Svaki pojedinac koji posjeduje računalo, a u razvijenim zemljama to znači doslovce "svaki pojedinac", može direktno pristupiti svim informacijama u svijetu. Ti ljudi zatim uče kako upotrijebiti informacije do kojih imaju pristup. Ne mislim pri tome na moju generaciju, već na vršnjake mojeg unuka. U današnjem društvu konkurentsku prednost ne donosi više novac već produktivno znanje. Amerikanci su za sada ispred drugih nacija po uspješnom pretvaranju znanja u novac. No, neće još dugo biti tako.

 

Komentar

Ante Pulić

Peter Drucker - jedan od najvećih ekonomista 20. stoljeća Vjerojatno ne postoji iole učeniji ekonomist koji se barem jednom nije susreo s nekim od mnogobrojnih radova ovog autora. Da li je to dovoljno da ga se proglasi jednim od najvećih ekonomista prošlog stoljeća? Ja mislim da je, a ovaj bi tekst u to trebao uvjeriti čitatelje. Tko je Peter Drucker? Rođen je 1909 u Beču a umro je 11.11.

pročitaj...