Iako ste oduvijek zastupali slobodno tržište, u isto vrijeme ste također bili rezervirani prema kapitalizmu kao društvenom uređenju. Smatrate li da je Vaša zabrinutost kapitalizmom postala suvišna pojavom "društva znanja"?

Slažem se da slobodno tržište ima svoja ozbiljna ograničenja. No, smatram da je takvo uređenje dugoročno kvalitetnije i bolje od bilo koje alternative, budući da je sposobno brzo ispraviti vlastite pogreške. Pogreške, kojih na slobodnom tržištu ima zaista mnogo, tamo se ipak same ispravljaju. Ekonomija, društvo i organizacije u stvari su točke ravnoteže. Jedan od glavnih poslova menadžmenta odnosi se na uravnoteženje kratkoročnih i dugoročnih rezultata, održavanje na tržištu, inoviranje itd. Menadžment možemo zamisliti kao neku vrstu vage koja uravnotežuje različita očekivanja dionika. A najvažniji dionik nije dioničar, najvažniji dionik je kupac. Ako ne zadovoljite kupca ništa drugo nećete moći učiniti.
Problem kapitalizma je opasna ne-ravnoteža u korist dioničara. Zadatak je vodstva, bilo političkog ili poslovnog, uspostaviti ravnotežu u skladu s trenutačnim potrebama. Zbog toga se događaju promjene. Snaga kapitalizma je u eksperimentu, nijedan drugi sustav nema sličnu snagu jer nijedan drugi sustav nije pluralistički.

Vrlo ste skeptični glede upravljanja državama, glede njihovih vlada. Kakva su vaša stajališta o budućnosti institucije vlade i njezinoj ulozi u poslije-kapitalističkom društvu?

Znate, kada zađete u moje godine naučite da ne treba ništa predviđati. Skeptičan sam prema svakoj instituciji koja nema ograničenja glede moći. Obzirom da sam konzervativac, za mene je moć bez odgovornosti političko zlo. Vlada mora biti ograničena, obuzdana i vezana uz poslove koje može i mora obavljati. Mnogo je toga što vlada ne može učiniti. Vlada je u biti loš radnik, ona mora postavljati norme. Pokuša li nešto činiti, često ne uspijeva iz jednostavnoga razloga što ne može lako "napuštati". Kad se za nešto "zakače" ne "napuštaju" lako, sve dok ne bankrotiraju, pa čak i tada ne "napuštaju". Posljednjih trideset godina vlada se polagano usmjerava na one stvari koje može dobro obavljati, iako smatram da je krug njenih aktivnosti još uvijek preširok. Nadam se da će za pedeset ili stotinu godina upravljanje državom drugačije izgledati.

Komentar

Ante Pulić

Peter Drucker - jedan od najvećih ekonomista 20. stoljeća Vjerojatno ne postoji iole učeniji ekonomist koji se barem jednom nije susreo s nekim od mnogobrojnih radova ovog autora. Da li je to dovoljno da ga se proglasi jednim od najvećih ekonomista prošlog stoljeća? Ja mislim da je, a ovaj bi tekst u to trebao uvjeriti čitatelje. Tko je Peter Drucker? Rođen je 1909 u Beču a umro je 11.11.

pročitaj...