Osobno ne smatram da se događa bilo kakva čarolija, osim ako proces samo-organizacije sam po sebi nije čarolija. Vjerujem da unutar "Otvorenog prostora" djeluju isti mehanizmi koje Stuart Kaufman opisuje u svome radu na razini molekula. Dokazivanje navedene tvrdnje umnogome prelazi potrebe ovog teksta, ako bi dokazivanje uopće bilo moguće. Dokazivati na taj način da "Otvoreni prostor" funkcionira jednostavno nije potrebno, budući da postoje iskustva tisuća ljudi širom svijeta te je metodu moguće uvijek iznova koristiti. No, ipak je potrebno iznijeti vjerodostojno objašnjenje koje tumači na koji način i zbog čega tehnologija funkcionira.
Sjetimo se sada osnovnih načela (preduvjeta) potrebnih za samo-organizaciju koje je ponudio Kaufman, a koja su navedena ranije u tekstu, te ih zatim usporedimo s preduvjetima funkcioniranja "Otvorenog prostora"...Vidjet ćemo da se ustvari radi o istome.
Kada me ljudi pitaju kada bi trebalo koristi "Otvoreni prostor", ja im kažem:
1. u bilo kojoj situaciji koju karakterizira velika kompleksnost problema koje treba riješiti,
2. u situaciji velike raznolikosti uključenih ljudi,
3. u situaciji koju obilježava visoka razina mogućeg ili stvarnog sukoba (kaotičnost),
4. u situacijama kada je odluka trebala biti donesena "jučer".
Tehnologiju "Otvorenog prostora" ne bi trebalo koristiti u situacijama kada su problemi i rješenja unaprijed poznati, odnosno u slučaju postojanja čvrste veze između problema i ljudi, tj. kada ne postoji mogućnost novog povezivanja.
Želio bih naglasiti da sam načela metode postavio kroz vlastita istraživanja i na temelju vlastitog iskustva. Nakon što sam se susreo s Kaufmanovim radom, zadovoljno sam zaključio da ustvari govorimo o istom. Da li je to dokaz? Vjerojatno nije. Da li je to poticajno? Naravno! Sudionici "Otvorenog prostora" na iskustvenoj su razini svjesni da se do reda dolazi na spontan, prirodan način te da se red u njihovu radu manifestira bez vanjskog uplitanja ili namjere. Red jednostavno nastaje, sam od sebe. Čak i da navedeno nije samo-organizacija, odnosno "spontani red", jasno je da dovodi do značajnih rezultata. Možemo li isto reći i za učenje?
© World Business Academy, 1998.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Upišemo li u naš internetski pretraživač riječ besplatno, (naslov originala je "learning is for free". Q21 ga je preveo kao "spontano ucenje" no naslov se moglo prevesti i kao "ucenje je besplatno" op. ure.) zasigurno ćemo na prvoj strani uočiti frazu najbolje stvari u životu su besplatne. Postoji i druga opcija koja kaže da nema besplatnog ručka, no bez