Uvod
Opsežna literatura na temu učenja uglavnom se bavi sociopsihološkim aspektima, odnosno načinom na koji učimo od drugih ljudi. Ovdje je važno istaknuti da cjelokupna ljudska spoznaja u svojoj krajnosti potječe iz iskustva, bilo vlastitog ili tuđeg. Učenje na temelju iskustva osobito je važno u organizacijama, prvenstveno zbog neprestane fluktuacije djelatnika. U ovom se članku bavim iskustvenim učenjem (spoznaja na temelju iskustva) u kontekstu organizacije, čime želim nadopuniti nedostatne rasprave i diskusije na tu temu. Time nikako ne želim umanjiti značaj međuljudskog učenja u organizacijama.
Započet ću s definicijama po meni važnih razlika komponenti učenja, dakle s definicijama podataka, informacija, znanja, razumijevanja i mudrosti. Glavna mi je namjera ispraviti pogreške koje se pojavljuju i ponavljaju u dijelu literature o organizacijskom učenju koja isključuje razumijevanje i mudrost, a učenjem se bavi isključivo u kontekstu informacija i znanja. Obzirom da ne postoje opće prihvaćene definicije navedenih pojmova, koristit ću se svojima jer smatram da su korisne u mnogim primjenama.
Nadalje, razlikujem i učenje od prilagodbe jer se prilagodba može smatrati posebnim slučajem učenja. Moram napomenuti da me je zbunila literatura koja se bavi ovim razlikama (npr. Haeckel & Nolan, 1996.). Pozabavit ću se i vrlo važnom ulogom pogrešaka u učenju i prilagodbi, kao i razumijevanjem samog procesa učenja, odnosno učenja o tome kako učiti kojeg Gregory Bateson (1972) naziva deutero učenjem.
Na kraju ću prezentirati skicu menadžerskog sustava za učenje i prilagodbu koji je sukladan raznolikim potrebama prethodno opisanim u ovom tekstu.
© SoL, Society for Organizational Learning, 1999.
For Croatia © Novem d.o.o.
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Ackoff nam u svom članku daje dobar prikaz o hijerarhiji vrijednosti učenja i kako se ona može sačuvati kroz dizajn sustava učenja i prilagodbe. On definira sadržaj učenja i odnos koji vlada među njegovim komponentama, te potiče diskusiju o iskustvenom učenju, bez da umanji značaj međuljudskog učenja u organizacijama: Slika 1.(pogledati u PDF-u) Podaci su rezultat promatranja ljudi ili instrume